Istraživanje iz regije: Naučnica se samoizlječila od raka dojke, a rad je uzrokovao brojne diskusije

Naučnica koja je uspješno izliječila vlastiti rak dojke ubrizgavanjem u tumor laboratorijski uzgojenih virusa pokrenula je raspravu o etici samoeksperimentisanja, a ovo i više nego zanimljivo i revolucionarno istraživanje dolazi nam iz regiona. 

Beata Halassy je 2020. godine, sa 49 godina, otkrila da ima rak dojke na mjestu prethodne mastektomije. Bio je to drugi recidiv otkako joj je uklonjena lijeva dojka i nije mogla da se suoči s još jednom hemoterapijom.  Halassy, ​​virologinja sa Sveučilišta u Zagrebu, proučavala je literaturu i odlučila uzeti stvari u svoje ruke neprovjerenim tretmanom.

Izvještaj o slučaju objavljen je u časopisu Vaccines koji izdaje MDPI, koji je pionir u naučnom izdavaštvu sa otvorenim pristupom, MDPI podržava akademske zajednice od 1996. godine. Sa sjedištem u Baselu, Švicarska, MDPI ima misiju da podstakne otvorenu naučnu razmjenu u svim oblicima, u svim disciplinama.

Trending

SDA: 'Još nismo donijeli odluku o podršci za dva europska. Potrebno ih je poboljšati'

U naučnom dnevniku, 1. augusta se opisuje kako je Halassy sama sebi dala tretman pod nazivom onkolitička viroterapija (OVT) kako bi pomogla u liječenju sopstvenog raka trećeg stadijuma. Sada je već četiri godine bez raka, kako piše Nature magazin.

Odabirući samo-eksperimentiranje, Halassy se pridružuje dugom nizu naučnika koji su učestvovali u ovoj nedovoljno stigmatiziranoj i etički opterećenoj praksi. "Bio je potreban hrabar urednik da objavi izvještaj", kaže Halassy. Tokom dvomjesečnog perioda, kolega sa univerziteta joj je davao režim tretmana sa materijalom za istraživanje koje je svježe pripremila sama Halassy, ​​a koje je ubrizgano direktno u njen tumor. Njeni onkolozi su se složili da je prate tokom samoliječenja, kako bi mogla da pređe na konvencionalnu hemoterapiju ako stvari pođu po zlu.

Činilo se da je pristup bio efikasan: tokom tretmana, i bez ozbiljnih nuspojava, tumor se značajno smanjio i postao mekši. Također se odvojio od prsnog mišića i kože koje je napadao, što ga je učinilo lakim za uklanjanje hirurškim putem.  Analiza tumora nakon uklanjanja pokazala je da je bio potpuno infiltriran imunim ćelijama zvanim limfociti, što sugerira da je OVT radio kako se očekivalo i provocirao Halassyjev imuni sistem da napadne i viruse i tumorske ćelije. "Imuni odgovor je sigurno izazvan", kaže Halassy. Nakon operacije primila je jednogodišnje liječenje lijekom protiv raka trastuzumabom.

Brojni naučnici, vodeći se etičkim principima, naveli su da je ovo oblik nekonvencionalnog liječenja, ali da je pokrenuo dugo potrebnu raspravu u naučnoj zajednici. 

U naučnom radu, objavljenom na stranici Vaccines, pod nazivom "Nekonvencionalna studija slučaja neoadjuvantne onkolitičke viroterapije za rekurentni rak dojke", od Dubravka Forčića, Karmen Mršić, Melite Perić-Balje, Tihane Kurtović, Snježane Ramić, Tajane Silovski, Ivo Pedišić, Ivana Milasa, i Beate Halassy.

U apstraktu rada se navodi da "Intratumorska onkolitička viroterapija može biti obećavajuća kao sredstvo za uklanjanje i smanjenje neoperabilnih tumora u pripremi za uspješnu operaciju. Ovdje opisujemo jedinstveni slučaj 50-godišnje virologinje koja je samoeksperimentirala s lokalno rekurentnim mišićno-invazivnim karcinomom dojke koja je mogla nastaviti s jednostavnom, neinvazivnom resekcijom tumora nakon što je primila višestruke intratumorske injekcije virusa istraživačkog ranga. preparate, koji su prvo uključivali soj cjepiva protiv malih boginja Edmonston-Zagreb (MeV), a zatim soj Indiana virusa vezikularnog stomatitisa (VSV), oba pripremljena u vlastitoj laboratoriji. Terapija intratumorskim virusom se dobro podnosila".

Naučno-istraživački rad je dostupan OVDJE. 

Halassy je osjećala odgovornost da objavi svoje nalaze. Ali dobila je više desetina odbijenica iz časopisa - uglavnom, kaže, zato što je rad, u koautorstvu sa kolegama, uključivao samoeksperimentisanje. "Glavna briga su uvijek bila etička pitanja", kaže Halassy. Bila je posebno odlučna da istraje nakon što je naišla na recenziju u kojoj je istaknuta vrijednost samo-eksperimentiranja. To što su časopisi bili zabrinuti ne iznenađuje Jacoba Sherkowa, istraživača prava i medicine na Univerzitetu Illinois Urbana-Champaign koji je ispitivao etiku samoeksperimentiranja istraživača u vezi s vakcinama protiv COVID-19.

30.09.24. 09:16

Istraživanje pokazalo: Mikroplastika pronađena u ljudskom mozgu

Problem nije u tome što je Halassy koristila samoeksperimentisanje kao takvo, već što bi objavljivanje njenih rezultata moglo potaknuti druge da odbace konvencionalni tretman i pokušaju nešto slično, kaže Sherkow. Osobe s rakom mogu biti posebno osjetljive na isprobavanje neprovjerenih tretmana. Ipak, napominje, također je važno osigurati da se znanje koje dolazi iz samoeksperimentiranja ne izgubi. U radu se naglašava da samoliječenje virusima koji se bore protiv raka "ne bi trebalo biti prvi pristup" u slučaju dijagnoze raka.

"Mislim da to u konačnici spada u okvire etičkog ponašanja, ali to nije slučaj zakucavanja", kaže Sherkow, dodajući da bi volio da vidi komentar koji naglašava etičku perspektivu, objavljen uz izvještaj o slučaju .

Halassy ne žali zbog samoliječenja, niti zbog uporne težnje za objavljivanjem eksperimenta. Smatra da je malo vjerovatno da bi neko pokušao da je kopira, jer je za liječenje potrebno toliko naučnog znanja i vještine. I iskustvo je njenom vlastitom istraživanju dalo novi smjer: u septembru je dobila sredstva za istraživanje OVT za liječenje raka kod domaćih životinja.

"Fokus moje laboratorije se potpuno okrenuo zbog pozitivnog iskustva sa mojim samoliječenjem", kaže ona.

No, ipak, mnogi onkolozi i onkologinje ipak savjetuju da se samoeksperimentiranje nekonvencionalnim metodama ne vrši bez nadzora istih, te da se prati konvencionalna terapija do potpunog postizanja kapaciteta ovog naučnog istraživanja.