Hrvatska: Urbani gradski vrtovi, poljoprivredne oaze Zagreba

Ured za poljoprivredu Grada Zagreba pokrenuo je inicijativu "Urbani vrtovi" kojom su Zagrepčanima na besplatno  korištenje dane male poljoprivredne parcele, većinom smještene na rubovima grada, na kojima se Zagrepčani nakon posla ili vikendom rekreiraju, zabavljaju, druže, a, prije svega, sami i na prirodan način proizvode zdravu hranu koja ne sadrži otrove i pesticide. 

Zelene oaze na rubu gradskog asfalta ožive u kasnim popodnevnim satima i vikendom kad se ljudi riješe poslovnih obveza i prepuste se poljoprivredi, javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).

U Stenjevcu se u petak popodne, pred sam zalazak sunca, oko svojih malih parcela okupilo pravo šarenilo Zagrepčana. Osim mladih roditelja koji ovdje dovode djecu kako bi se nesmetano igrala, dok stariji zalijevaju ili plijeve vrt, ima tu i penzionera koji korisno troše slobodno vrijeme i zdravom hranom nadopunjuju skromnu potrošačku košaricu koju im može priuštiti  mirovina. 

Neki su porijeklom sa sela, pa ih rad na polju vraća nostalgično u djetinjstvo, dok se drugi po prvi put okušavaju u poljoprivredi, ali razlike u rezultatima zbog toga nema. Jedino što biljke prepoznaju i uzvraćaju jesu ljubav i trud uloženi u njihov rast.

Urbani vrt u Stenjevcu ima 436 parcela, svaka je veličine 50 m2, a privremeni vlasnici zemlju su dobili besplatno od Grada na korištenje dvije godine. Sve što je trebalo, kažu vrtlari, jest prijaviti se na vrijeme. Grad Zagreb trenutno ima deset ovakvih urbanih vrtova i oko 1250 korisnika na različitim dijelovima grada, a plan je maksimalno proširiti  količinu obradivog zemljišta u narednom periodu, ovisno o prostornom planu.

Neposredno uz obradive parcele u Stenjevcu, poljoprivrednicima su dostupna spremišta za alat, kompostište za odlaganje organskog otpada iz vrtova, a na više mjesta u polju postavljene su ručne pumpe za vodu.

Ekologija, zdrava hrana, relaksacija i zabava

Tvrtko Pervan rođen je u Zagrebu i pravi je gradski čovjek koji nije imao doticaja s poljoprivredom prije ovog projekta u Stenjevcu za kojega kaže da je fantastična ideja. Zatičemo ga kako uz pomoć kćerke, tinejdžerice, gradi pokrov protiv tuče za vrt jer, kaže, urod najviše ovisi o vremenskim prilikama i neprilikama. Svaki dan, ako nema kiše, nakon posla provodi po nekoliko sati u svom vrtu, a tijekom godišnjeg odmora ovdje bude veći dio dana.

"Uzgajamo oko pedesetak biljaka, sve što nam je palo na pamet po nekoliko biljaka. Cilj nam je da vrt bude raznovrstan, da bude bio-vrt a uzgoj organski", kaže Tvrtko i priznaje da su on i supruga bili do prije mjesec dana potpuni amateri, a sad već koriste najnovija dostignuća u poljoprivredi. Tvrtko u sklopu vrta sadi nekoliko posebnih vrsta cvijeća koje štiti ostatak vrtnih biljki  od nametnika i bolesti a ujedno služi kao ukras. Sadi nekoliko vrsta salata i rajčica, celer, peršin, rotkvicu, korabu, krastavac, tikvice, grašak, grah, kukuruz šećerac i dr.

U vrtu biljke zalijeva u pratnji punice Želimir Opačak iz obližnjeg naselja Špansko  koji obrađuje svoju i puničinu parcelu, što je ukupno 100  kvadrata zemljišta oko kojega ima poprilično posla. Borba protiv korova i suše dok su biljke mlade traži dosta brige i zato često posjećuje svoju malu, zelenu oazu na rubu gradskog asfalta Zagreba.

"Supruga i ja zaključili smo da bi ovo moglo biti ugodno i korisno tako da smo zasadili nekoliko vrsta povrća koje zalijevamo i okopavamo, što je dobra relaksacija i dobra zabava. Spojili smo ugodno s korisnim", kaže Želimir koji je već obrao prve plodove krastavaca i tikvica. Budući da vrt za njega nije egzistencijalno pitanje, nego hobi i razbibriga poslije posla, ne želi koristiti nikakve pesticide i herbicide: "Što uspije, uspije! Nek' imamo sto posto ekološke proizvode!"

I Želimir i Tvrtko dobili su vrt na korištenje početkom maja nakon redovite prijave na natječaj kojega je raspisao gradski Ured za poljoprivredu. Kako je poljoprivredna površina u Stenjevcu prilično velika, a broj prijavljenih nije premašio  kvotu, ove godine su svi koji su imali urednu dokumentaciju dobili svoj dio vrta. Inače su kriteriji složeni prema socijalnom stanju, broju članova obitelji i drugim parametrima, priča Marko Bilić koji je također urbani poljoprivrednik i otac četverogodišnje djevojčice koja s njim i suprugom redovito dolazi u ovaj stenjevački vrt kako bi se maknuli od vreline asfalta i buke automobila.

Marko kaže kako je struktura ljudi koji obrađuju urbane vrtove šarolika i predstavlja "Zagreb u malom", što podrazumijeva autohtono stanovništvo, ljude koji su rođeni u zapadnom zagrebačkom predgrađu, kao i doseljenike u Zagreb iz svih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Marko naziva simpatičnom životnu situaciju u kojoj se nalazi, a to je stanje najma. Kaže da je u najmu stana, najmu vrta, u najmu  je opreme koju koristi i prihvaća to stanje kao normalno i prirodno samo po sebi.

Kako se sunce spušta na zapad, u vrtu ostaju samo najuporniji ili oni koji su vrt zaboravili predugo vremena. Zvuk ručnih pumpi za vodu sve je rjeđi, žamor ljudi i djece je utihnuo, a povrtlarice u urbanom vrtu obasjava jasna gradska mjesečina.