Hoće li Norac biti pomilovan?

Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić, kome uskoro ističe mandat, mogao bi da donese ukaz o pomilovanju Mirka Norca, koji je osuđen zbog ratnih zločina nad Srbima u Gospiću i nepravosnažno za akciju "Medadžki džep" 1993. godine.

Norčev advokat kaže da se još nije definitivno konsultovao sa svojim klijentom o ovoj temi, te da će to učiti za nekoliko dana kada ga posjeti u zatvoru u Glini, piše Srna.

Hoće li Vrhovni sud donijeti odluku prije isteka Mesićevog mandata i hoće li Norac zatražiti pomilovanje od čovjeka, koji mu je već oduzeo ratna odlikovanja, pitanja su kojim se ovih dana bave hrvatski mediji.

Pomilovanje za Norca, prema zakonu, ima pravo zatražiti sam general, njegova porodica, advokat i Ministarstvo pravosuđa.

Mediji u Hrvatskoj kao novu okolnost u Norčevom slučaju ističu da njegovu porodičnu situacija, pošto se oženio se i dobio dijete.

I sam Mesić nedavno je izjavio da će pomilovati svakog ko stekne za to uslove, te ako postoje okolnosti koje nisu bile poznate za vrijeme izricanja kazne.

Iako već služi devetu godinu dvanaestogodišnje kazne za zločine u Gospiću, Norac je nepravosnažno osuđen i na sedam godina za slučaj "Medački džep".

Norac čeka drugostepenu presudu u slučaju "Medadžki džep" o kojoj će Vrhovni sud Hrvatske raspravljati tek naredne sedmice. Nakon što ta presuda postane pravosnažna, Norac ima pravo da traži objedinjavanje kazne.

Može se očekivati da će mu sud udovoljiti, pa jedinstvena kazna neće biti veća od 15 godina, kolika je maksimalna propisana kazna za ratne zločine u Hrvatskoj.

U biografi Mirka Norca navodi se da je u svojoj karijeri "munjevito napredovao" od konobara do generala, a u oktobru 1991. godine lično je učestvovao u masakru nad nekoliko desetina građana srpske nacionalnosti u Gospiću.

I pored zločina početkom 1992. godine dobio je čin pukovnika, a u jesen komandu nad 118. brigadom Hrvatske vojske. Nešto kasnije je postao komandant 6. (kasnije 9.) gardijske brigade i učestvovao je u operaciji "Maslenica".

U septembru 1993. učestvovao je u Operaciji Medački Džep, kada su, takođe, počinjeni ratni zločini nad srpskim civilima.

U jesen 2000. godine, nakon dolaska nove vlasti na čelo Hrvatske, Norac je zajedno sa 12 generala potpisao protest protiv "kriminalizacije Domovinskog rata" , odnosno nastojanja tadašnjih hrvatskih vlasti da se počnu procesuirati ratni zločini koje su počinile hrvatske snage.

Mesić je tada svih 12 generala prisilno penzionisao, navodeći kao argument nedopušteno uplitanje vojnih oficira u politiku.

Protiv Norca je 8. februara 2001. godine izdat nalog za hapšenje, ali je on zamolio zagrebačku policiju da mu omogući predaju u Rijeci kako bi izbjegao medije. Nakon što mu je udovoljeno, Norac je pobjegao, ali se predao policiji 22. februara, nakon što je dobio garancije da će mu se suditi u Hrvatskoj, a ne u Hagu gdje mu je kao maksimalna kazna pretio doživotni zatvor.

Suđenje je održano u Rijeci, a 24. marta 2003. godine Norac je proglašen krivim i osuđen na 12 godina zatvora, postavši time prvi hrvatski general koji je od hrvatskog suda osuđen za ratne zločine.

Haški tribunal je 2004. godine protiv Norca, kao i protiv generala Rahima Ademija i Mladena Markača, podigao optužnicu za zločine u operaciji "Medački džep". Godinu dana kasnije Tribunal je posebnom odlukom dozvolio da slučaj preuzme hrvatsko pravosuđe.

Norac je proglašen krivim i osuđen na sedam godina zatvora.