EU i SAD žele konačno riješiti konflikt Kosova i Srbije: U čemu je problem?
U februaru su Beograd i Priština, po navodima EU-a, prihvatili kompromisni prijedlog na kojem su Brisel i Washington radili mjesecima. Je li to put prema rješenju sukoba ili novi neuspjeh?
Ruski predsjednik Vladimir Putin je trajni spor između Srbije i njene bivše pokrajine Kosova uvijek koristio kao uzor za svoje napade na Ukrajinu. Zapad je dopustio, kaže on, da se Kosovo, na kojem u međuvremenu gotovo isključivo žive Albanci, prije 15 godina odcijepi od Srbije.
Zato sad mora dopustiti da Rusija vrati područja koja historijski njoj pripadaju, kao što su Krim ili istočna Ukrajina, kaže Putin. S obzirom na to Zapad sad žuri da konačno riješi kosovski konflikt, kako bi vladaru Kremlja izbio iz ruku navodni argument, piše Deutsche Welle.
Mještani zabrinuti: Stijena i kamenje se ponovo odronili na putu u BiH. Saobraćaj blokiran
Rezultat zapadnih nastojanja je bio njemačko-francuski mirovni prijedlog iz novembra 2022., koji je krajem februara 2023. objavljen kao stajalište EU.
Najvažnije odredbe tog dokumenta od jedanaest tačaka su: dvije strane međusobno priznaju nacionalne dokumente i simbole druge strane.
Srbija odustaje od blokade članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući i Ujedinjene narode. Kosovo omogućuje stvaranje već deset godina sporne "zajednice općina" za srbijansku manjinu i jamči posebnu zaštitu brojnih srednjovjekovnih srbijasnko-pravoslavnih crkava i manastira na svom teritoriju.
Taj plan podržavaju i Sjedinjene Države. Vodeći diplomati iz Brisela i Washingtona već sedmicama dolaze u glavne gradove Beograd i Prištinu kako bi potaknuli Srbiju i Kosovo da prihvate te prijedloge. A ako se može vjerovati medijima iz tih zapadnobalkanskih zemalja, zapadni ambasadori su prijetili političkom i gospodarskom izolacijom ako se njihov najnoviji prijedlog ponovo odbaci, kao što se to često događalo u prošlosti.
Borrellova objava
27. februara 2023. desio se ključni događaj u Briselu.
Korupcijski potres u Beogradu, Aleksandar Vučić: 'Ovo je politička hajka!'
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik kosovske vlade Albin Kurti sjedili su za istim stolom, uz moderaciju posrednika EU. Na kraju je europski povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell objavio da su obje strane prihvatile prijedlog EU.
Tako su otvorena vrata za konačno rješenje ovoga europskog trajnog konflikta, rekao je Borrell.
Ali, nakon povratka iz Brisela u Beogradu i Prištini se ništa nije moglo čuti o navodnim obećanjima datim u glavnom sjedištu EU.
Srbija nikad neće dopustiti članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima, istakao je Vučić.
Andrej Plenković na sastanku sa ministricom Gervallom-Schwarz: Podrška Kosovu na europskom putu
Predsjednik kosovske vlade Kurti zaklinjao se u parlamentu u Prištini da ne dolazi u obzir stvaranje srbijanske zajednice općina s autonomijom i samoupravom, kao ni posebna zaštita za srbijansko kulturno blago.
Albanske i srbijanske pozicije se međusobno isključuju
Ponašanje Kurtija i Vučića nije ni neočekivano niti iznenađuje, jer Kosovo i Srbija u okviru kosovskog pitanja zauzimaju stavove koji se ne mogu uskladiti ni u čemu. Slično kao Palestinci i Izraelci na Bliskom istoku dva naroda polažu pravo na isti teritorij.
"Kosovo je srce Srbije", argumentira Beograd ukazujući na historijske građevine i srednjovjekovne bitke.
Albanci se vide kao autohton narod na Kosovu i oni tamo već odavno imaju apsolutnu većinu stanovništva.
Ovo je radioaktivna glava gromobrana koju su trojica Hrvata pokušali preko Srbije unijeti u Hrvatsku
Još važnije je to što je osobito u Srbiji pitanje Kosova već decenijama najvažnija tema svih političkih snaga.
Tako je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, koji je kasnije na Međunarodnom tribunalu u Haagu optužen kao ratni zločinac, kosovski konflikt iskoristio za svoj politički uspon.
Kasnije je demokratski političar Vojislav Koštunica dao u srbijanski ustav upisati pravo Srbije na Kosovo.
Posljednji demokratski predsjednik Srbije Boris Tadić napravio je pitanje Kosova središtem svog političkog djelovanja.
Zato ne iznenađuje da je to i za predsjednika Vučića osnova njegove vladavine.
Milanović očekuje da sve članice EU-a priznaju nezavisnost Kosova
Nema zapadne kritike prema Vučiću
S obzirom na to da Zapad treba srbijanskog predsjednika za kompromis s kosovskim Albancima, Brisel se suzdržava i najmanje kritike prema Vučićevom sve autoritarnijem sistemu vladanja.
Glavne njegove karakteristike su isključivanje svih neovisnih državnih institucija, instrumentalizacija pravosuđa, cenzura medija i dominacija nad gospodarskim sustavom preko odanih sljedbenika.
„Mitovi prošlosti, a prije svega mit da je Kosovo sveta srbijanska zemlja, služi samo tomu da ne razmišljamo o sadašnjem stanju", kritizira srbijanski novinar Milojko Pantić.
A oporbeni kolumnist Dejan Ilić kaže:
Iz zatvora izlazi jedan od ubica Zorana Đinđića: Šta je bivši pripadnik Zemunskog klana rekao sudu?
"Vučić već godinama bježi od bilo kakve obveze, živi od krize i stvara razne spektakle, kako ni jedan problem Srbije ne bi bio riješen."
"Ako on riješi kosovsku krizu, više neće biti potreban", zaključio je Ilić.
Slično ponašanje se može vidjeti i na strani Kosova. Predsjednik vlade Kurti je već kao studentski vođa nastupao s ciljem odvajanja Kosova od Srbije i uspostavljanja ravnopravnosti sa Srbijom.
Zbog takvog stava on je godinama bio u srbijanskim zatvorima, a taj stav je očito njegova politička misija.
Tragedija u Srbiji: U požaru stradalo dvoje djece
Završnica u Ohridu
18. marta 2023. će se Vučič i Kurti ponovo, uz posredovanje EU, sastati u sjevernomakedonskom Ohridu.
Tada bi obje strane morale jasno reći jesu li zaista spremne napustiti svoje dosadašnje pozicije, kako to tvrdi Brisel.
Kako bi to trebalo izgledati zasad ostaje tajna.
Vučić bi, na primjer, morao dati zeleno svjetlo za članstvo Kosova u svim međunarodnim organizacijama, a ipak spriječiti članstvo Prištine u Ujedinjenim narodima.
Kurti bi morao omogućiti stvaranje srbijanske zajednice općina iako se zauzima protiv bilo kakvog institucionalnog i teritorijalnog oblika te zajednice, a zaštitu manjina želi ograničiti samo na zaštitu pojedinca.
NATO najavio podršku u jačanju odbrambenih kapaciteta BiH: "Rusija predstavlja prijetnju"
A što se tiče posebne zaštite srbijanskih manastira i crkava, Kosovo već zajedljivo govori da će se u budućnosti morati pokazivati pasoš kako bi posjetili te spomenike kulture.
S obzirom na tu situaciju očito će biti potrebna velika diplomatska vještina kako bi se spojilo ono što je nespojivo.
Nakon iskustava protekle decenije sa zapadnom politikom prema Balkanu postoji strah da bi još jednom mogao biti postignut kompromis u kojem svi nalaze svoje interese, ali koji ništa ne mijenja u pogledu na stvarne probleme.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
