Đukanović: Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa

Izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji.

Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava, poručio je predsjednika Crne Gore Milo Đukanović, prenosi Anadolu Agency (AA).

Govorio je na generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Trending

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

"Čast mi je da vam se obratim u ime Crne Gore i još jednom potvrdim nepokolebljivu posvećenost principima i načelima Povelje, i misiji i ciljevima Svjetske organizacije. Izuzetno je zadovoljstvo biti opet u ovoj sali sa vama, uprkos rizicima i strahovima u uslovima pandemije, odlučni u namjeri da snažno potvrdimo da multilateralizam nastavlja da živi", kazao je Đukanović.

Smatra da aktivnosti Ujedinjenih nacija u pružanju prijeko potrebne medicinske i humanitarne pomoći, kao i značajna podrška u tretiranju teških socio-ekonomskih posljedica pandemije, nedvosmisleno potvrđuju njihovu važnu ulogu u savremenom svijetu.

"Danas je više nego ikada jasno da se na globalne izazove može uspješno odgovarati upravo i jedino tako - globalno - zajedničkom i koordinisanom akcijom svih nas, u čijem središtu mora stajati niko drugi do Ujedinjene nacije. Ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo. Bez liderstva svijet nije u stanju da pruži ono što naši građani očekuju i na šta polažu pravo. Na našu zajedničku nesreću, posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva", rekao je Đukanović.

Kako je kazao, jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema - od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza.

Poručio je da će u tome u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera.

COVID-19 je najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije 

Naglasio je da je pandemija COVID-19 najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije. Međutim, smatra da zrelim i odgovornim pristupom, iz svake krize možemo izvući pouke – ovog puta to je ona koja glasno opominje na značaj zajedništva i međunarodne solidarnosti u iznalaženju globalnih rješenja.

Siguran je da između ove dvije perspektive ne smijemo imatu dilemu.

Prema njegovim riječima, usljed očitog pogoršanja sveukupne međunarodne bezbjednosne klime, modernizacije oružanih sistema, kao i kraha nekih od najvažnijih strateških instrumenata u ovom domenu, međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi se pod značajnim pritiskom.

"I to je ono na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju. Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas. Jednako tako, Crna Gora će nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava", kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, u ovom svjetlu posmatramo i evidentno pogoršanje bezbjednosne i humanitarne situacije u susret potencijalno novom jačem talasu migrantske krize, koja će nesumnjivo imati regionalne i globalne reperkusije.

"Apelujemo da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost, onako kako smo predvidjeli globalnim dogovorima za izbjeglice i migrante. Moramo sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla", naglasio je Đukanović.

Kako je kazao, svjedoci smo rastuće klimatske i ekološke krize.

"Crna Gora je u decembru 2020. godine dodatno povećala svoju klimatsku ambiciju, i na taj način potvrdila snažnu i postojanu posvećenost adekvatnom tretiranju klimatskih izazova. Očekujemo da će dalje aktivnosti na nacionalnom nivou stvarati prostor za nove ambicioznije iskorake. U tom pravcu, od izuzetne važnosti je integrisanje komponente djelovanja koje će biti zasnovano na ljudskim pravima, i kada se budu opredjeljivale nove klimatske ambicije, ali i u definisanju novog globalnog okvira za biodiverizitet", pojasnio je Đukanović.

Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa

Podsjetio je da je Crna Gora ove godine obilježila 15 godina od obnove nezavisnosti i vremena kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru.

"Prešli smo zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje. Taj put nikada nije bio jednostavan. Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje", naglasio je Đukanović.

Smatra da "izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji".

"Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u svoje prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti. Ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju ovog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti ovaj region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država. Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su '90-ih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150.000 ljudskih žrtava", poručio je Đukanović.

Naglasio je da zato i danas, Crna Gora upozorava na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i sužavanje horizonta njegove evropske perspektive.

Dodao je da će Crna Gora ostati odana i snažno predana vrijednostima multilateralizma, prijateljskoj i otvorenoj saradnji, daljoj demokratskoj konsolidaciji i jačanju vladavine prava, što će, između ostalog, voditi i snaženju partnerstva sa Svjetskom organizacijom.