Denis Avdagić o sedam fatalnih minuta: 'Ako letjelica nije ukrajinska..."

U četvrtak u kasnim večernjim satima, u Zagrebu je pala bespilotna letjelica Tu-141, za koju se još uvijek ne zna čija je.

Ministarstvo odbrane i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održali su danas konferenciju za medije, gdje su istaknuli da se radi o "opasnom incidentu". No, mjesta za paniku nema, a u toku je istraga kako bi se saznalo kako je letjelica došla u Hrvatsku, zašto nije primijećena prije te kako je pala.

Službeno se zna da je letjelica ruske proizvodnje, ali ne zna se čija je - Ukrajinici i Rusi zasad preko svojih dužnosnika tvrde da nije njihova.

Trending

Fotografije koje ćemo pamtiti: Događaji koji su obilježili 2024. kroz objektiv naših fotoreportera

Vojni analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr ističe kako ne možemo još znati čija je te da je prerano za takav zaključak.

"Da bi uopšte znali što znači taj pad, bit će ključno saznati odakle ona dolazi. Jedna priča je ako je to zaista ukrajinska letjelica, kako se najprije smatralo, a posve druga priča ako je ona stigla iz neke druge zemlje koje imaju u posjedu takve letjelice", kaže Avdagić.

Dodaje da ne treba stvarati paniku, no bitno je da službe odrađuju što je prije moguće istragu, kako bi se preciznije detektiralo odakle i kako je došla, a posebno to "kako je došla s obzirom da nije detektirana prije Hrvatske, odnosno ulaska u hrvatski zračni prostor".

Riječ je o letjelici koja može letjeti na jako niskim, ali i prilično visokim visinama. Detektovana je na 1300 metara u hrvatskom zračnom prostoru, međutim, Avdagić kaže da je ona prije toga mogla letjeti na visinama na kojima nije mogla biti detektirana radarima. Sve je to još uvijek u sferi nekih nagađanja, a treba utvrditi i šta se dogodilo u Mađarskoj, dodaje.

"Jako je puno tu pitanja i za sada ne treba skakati na zaključke jer nije ih moguće donositi prije nego što svi ne ustvrde kakve podatke, i imaju li uopće podatke", veli Avdagić.

Ključna analiza ostataka letjelice

Kljčna će u ovom slučaju biti analiza onoga šta je pronađeno na mjestu pada i u okolini, a treba utvrditi i zašto je letjelica pala na taj način te je li se raspala u zraku. Avdagić kaže da je ključno, a žao mu je što to više nije naglašavano, jest da nema razloga za nikakvu paniku.

"Istraga mora utvrditi da li je bilo propusta i ko je napravio te propuste. Čini mi se da ih najmanje može biti u Hrvatskoj, s obzirom da letjelica nije bila dugo u našem zračnom prostoru ili barem nije odmah detektovana", kaže.

Sljedeća pitanja koja treba postaviti su i šta je s našom protuzračnom odbranom, koja je gotovo nepostojeća, kaže Avdagić.

"Naravno, ne u potpunosti, ali vrlo je siromašna, vrlo slaba. Tu su MIG-ovi koji bi trebali presretati, međutim za njihovo podizanje ako nemamo asistenciju iz drugih država, ovo je prekratko vrijeme da bi se MIG-ovi uopšte mogli iskoristiti. Sve da je detektirana tačno na ulasku u hrvatski zračni prostor, a govori se o nekih 7 minuta prije pada, mislim da to nije vrijeme u kojem bi se moglo podići MIG-ove i djelovati. To je jedan od problema. Drugi je da ono što posjedujemo od protuzračne odbrane nije baš najadekvatnije", govori ovaj vojni analitičar.

Na pitanje koliko vremena će trebati nadležnim da završe istragu, Avdagić kaže da ne zna odgovor na to pitanje jer ne zna što je sve pronađeno, a to je ključno.

"Može se relativno brzo doći do nekih zaključaka. Pitanje šta je pronađeno i u kakvom je stanju ono što je pronađeno. To su stvari koje za sada ne znamo. Nadam se da će istraga biti što je brže moguća, a trebalo bi koristiti asistenciju NATO saveznika ako je moguće da pomognu u tome, pogotovo oni koji imaju više iskustva s tom vrstom tehnologije", kaže Avdagić, dodajući da tu govorimo o zemljama koje su bile u Sovjetskom savezu, odnosno Varšavskom paktu. Također, dodaje i da vjerovatno postoje ljudi u Baltičkim zemljama koji imaju iskustva s tim letjelicama.

"Ako je to letjelica koja je bila u posjedu ukrajinskih snaga i nekakvom greškom završila tu, to je problem koji je manji i kojeg treba onda sagledavati u smislu da je vrijeme da moramo pojačavati našu protuzračnu odbranu prije svega", kaže vojni analitičar, dodajući da je vrijeme militarizacije zbog svega što se događa i teško da će ono samo tako stati, pogotovo ako se nešto drastično ne promjeni u pogledu događaja u Ukrajini.

"Međutim ako to nije ukrajinska letjelica, ako se to može sa sigurnošću ustvrditi, to je zaista veliki problem. U tom slučaju, dođe li do takve informacije, moramo se pozvati najmanje na članak 4. Sjevernoatlantskog Ugovora - to je konzultiranje sa saveznicima, moguće traženje i postavljanje ozbiljnije protuzračne odbrane na našem teritoriju - a moguće čak i na članak 5., da smo na neki način napadnuti", kaže Avdagić.

"Tu su nekakve drastične opcije, čisto napominjem da postoje i politički i odbrambeni smjerovi u kojima se može ići, ne samo sa hrvatskog nivoa, već i sa savezničkog", zaključuje Denis Avdagić.