Deklaracija o zločinima nad Srbima alibi za srebreničku

Srbijanski parlament u četvrtak navečer usvojio je deklaraciju kojom se osuđuju zločini nad pripadnicima srpskog naroda i građanima Srbije u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji tokom 90-ih godina te izražava žaljenje i solidarnost sa žrtvama NATO-va bombardovanja.
Za deklaraciju je glasalo svih 133 prisutnih zastupnika, od 250 koliko ih ima srbijanski parlament, prenose agencije.

Deklaracijom se najoštrije osuđuju "zločini nad pripadnicima srpskog naroda i građanima Srbije tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini" i na Kosovu te se pozivaju parlamenti drugih zemalja, prije svega zemalja s prostora bivše Jugoslavije, da osude te zločine.

Deklaracija o zločinima nad Srbima alibi za srebreničku

Pola godine nakon što je Skupština Srbije deklaracijom osudila zločin u Srebrenici na dnevnom redu se našla i ona o osudi zločina nad Srbima. Opozicija kritikuje vlast da je ova deklaracija samo alibi za srebreničku mada ni svi u vladajućoj koaliciji ne razumiju dokument koji se našao pred poslanicima, piše Radio Slobodna Evropa.

Zvuči paradoksalno, ali upravo one parlamentarne stranke koje su se žestoko protivile osudi zločina u Srebrenici prije šest mjeseci danas kritikuju i donošenje Deklaracije o osudi zločina nad Srbima. Poziv predlagača koji je prenijela Nada Kolundžija, šefica poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju", na početku rasprave, nije urodio plodom.

"Ja se iskreno nadam i očekujem da ovo neće biti rasprava o tome ko više voli Srbe, da ovo neće biti rasprava o tome koga više bole rane njegovog roda. Nadam se da će ovo biti rasprava odgovorne institucije, koja ima namjeru da prošlost osvijetli na pravi način, da odgovornost definiše kao pojedinačnu odgovonost prema svakom počiniocu, i da sve žrtve izjednači", rekla je Kolundžija, predstavljajući deklaraciju.

Predloženi dokument, kojim se osuđuju zločini tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji 90-ih godina i ističe žaljenje i solidarnost sa žrtvama NATO bombardovanja, je samo za vladajuću koaliciju zatvaranje ciklusa osude zločina počinjenih 90-ih na prostoru SFRJ. Za opoziciju se ne pominju svi zločini nad Srbima i pravi se razlika među žrtvama na štetu srpskih.

Za šefa poslaničke grupe "Napred Srbijo" Tomislava Nikolića posleij Deklaracije o Srebrenici nijedna druga ne zavređuje pažnju.

"Zato što time, što bi rekli u mom kraju, perete zube. Ova deklaracija je trebalo da uputi one koji ponovo krenu protiv građana Srbije i srpskog naroda na misao da će biti surovo kažnjeni. Ako ih čeka ovakva deklaracija pa onda očekujte skoro nemire u nekim dijelovima Srbije", poručio je Nikolić.

Spoljna i unutrašnja upotreba

I DSS insistira na tome da je razdvajanje zločina nehumano, nemoralno i politički štetno. Slobodan Samardžić kaže da je Deklaracija o Sreberenici bila potrebna za spoljnu upotrebu a deklaracija o Srbima za unutrašnju upotrebu, prenosi RSE.

"Cijela ova rezolucija ima više svrha, i da sortira žrtve, i da umanji značaj NATO-a i Slovenije", rekao je Samardžić.

I pored toga što im u Deklaraciji o Srebrenici nije smetao izostanak kvalifikacije genocida, koju je utvrdio upravo Međunarodni sud pravde na čiju presudu su se predlagači pozvali, opozicioni poslanici sada primjećuju da stvari nisu nazvane pravim imenom, tvrdeći da je izostala jasna osuda akcije NATO-a 1999. godine, kao i zločina počinjenih u sukobima u Sloveniji.

Tomislav Nikolić, lider SNS, tako primjećuje da je očekivao da NATO izrazi žaljenje: "A vi ste se kao predstavnici građana Srbije poturili umjesto NATO-a pa rekli mi izražavamo žaljenje, a valjda i zločin koji je počinio NATO zaslužuje da bude osuđen kao zločin", kaže Nikolić.

Do same deklaracije o osudi zločina nad Srbima je zapravo došlo jer je vlast htjela da obezbijedi što širi konsenzus za osudu zločina u Srebrenici, a prije svega većinu glasovima socijalista, ali i da time umiri dio javnog mnijenja.

Pravdanje

Danas Dragan Marković Palma, predsjednik Jedinstvene Srbije, koalicionog partnera SPS-a kaže da bi Vlada Srbije bila dovedena u pitanje da se na dnevnom redu parlamenta nije našla Deklaracija o osudi zločina nad srpskim narodom.

"Imaju i drugi veliku odgovornost, a mi se sve vrijeme izvinjavamo. I u redu, izvinili smo se, i mi, i naš predsjednik, ali moramo da kažemo šta su to Srbi doživjeli”" poručuje Dragan Marković Palma.

Čitavu priču oko osude zločina nad srpskim narodom najbolje ilustruje izjava lidera LSV Nenada Čanka. Iako će LSV zbog kolacionih partnera glasati za ovaj dokument Čanak kaže da tekst deklaracije "apsolutno ne razumije".

"Ne shvatam kakva je poenta u tome kada neko osuđuje zločin prema samom sebi. Pa to su stvari koje se podrazumijevaju. Da li to znači da Narodna skupština treba da donese i oštru rezoluciju o tome da je zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca. I zbog toga mi se ovo čini kao politički ustupak", kaže Čanak.

Za aktiviste za ljudska prava nema dileme o čemu je riječ. Goran Miletić iz organizacije Branitelji građanskih značajna je jer je po prvi put na nedvosmislen način osuđen zločin koji se desio u Srebrenici.

"Ovom rezolucijom je pravdanje onoga što je ranije donijeto o Srebrenici", zaključuje Miletić.

Interesantno je da su se u parlamentu čula i žaljenja što je izostavljena osuda zločina "ustaške države Hrvatske" u Drugom svjetskom ratu, ali i zahtjevi o osudi komunističkih zločina.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba