Balkan i BiH očekuju velike klimatske promjene

Nadolazeće decenije će dovesti do pogoršanja klime regije Zapadnog Balkana., kojim će biti ugroženi primorski gradovi, regionalna poljoprivreda, moguće su zdravstvene posljedice po stanovništvo, a jedini način da se spriječi takav scenarij jeste da se odmah djeluje, upozoravaju stručnjaci.

Mjerenja jasno ukazuju na kontinuirano topljenja leda, posebno u arktičkom krugu te porast nivoa svjetskih mora, kaže za Al Jazzeru Ivan Guettler, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

Nivo mora se osim doprinosa zbog topljenja leda povećava i uslijed termičke ekspanzije do koje dolazi porastom temperature. Područje Jadrana dijeli sličnosti s ostatkom Mediterana, gdje je porast nivoa mora nešto manjeg intenziteta nego ostala svjetska mora i okeani, zbog čega se bilježi porast nivoa od nekih tri milimetra godišnje. Iako to ne zvuči puno, do kraja stoljeća bi moglo doći do porasta od 30 do 60 centimetara, ovisno o pretpostavkama u proračunima okeanografa.

Cijela oblast Jugoistočne Evrope suočava se sa brojnim posljedicama koje donose klimatske promjene: toplotnim talasima, dužim sušnim periodima, samim sušama koje nanose veliku štetu poljoprivredi i vodoprivredi, ističe Goran Pejanović, pomoćnik direktora Nacionalnog centara za klimatske promjene Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Najviši rast temperature je zabilježen od 1970. godine, a posljednja dekada je bila najtoplija do sada, dodaje Pejanović.

"Evropska mora, naročito istočni Mediteran, Baltik i Crno more, se mnogo brže zagrevaju. Ledeni i snežni pokrivač znatno se smanjio poslednjih nekoliko decenija izazivajući porast nivoa svetskih mora. Mnogobrojni meteorološki, hidrološki i klimatski ekstremni događaji su uzrokovani globalnim zagrevanjem kako u svetu, tako i kod nas. Kako se okean i atmosfera sve više zagrevaju, vazduh može da primi više vodene pare usled isparavanja, sedam posto po stepenu zagrevanja, pa možemo da očekujemo intenzivnije padavine. U Evropi, u poslednjih 35 godina, na većim rekama dogodilo se 350 poplava, od toga 240 u poslednjih petnaest godina, a svi se dobro sećamo katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj maja 2014", kaže stručnjak srbijanskog Nacionalnog centra za klimatske promjene.