Počelo suđenje Bilalu Bosniću

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima strana u postupku danas je u Sudu Bosne i Hercegovine počelo suđenje Huseinu Bosniću, zvanom Bilal (1972.) iz Bužima, optuženom za krivično djelo javno podsticanje na terorističke aktivnosti u vezi s vrbovanjem radi terorističkih aktivnosti i organiziranjem terorističke grupe.

Optužnicom, koju je pročitao tužitelj Tužiteljstva BiH Dubravko Čampara, Bosnić se tereti da je tokom 2013. i 2014. godine kao pripadnik tzv. selefijske zajednice u BiH, organizirane van zvaničnih institucija Islamske zajednice u BiH, u nekoliko gradova na području BiH kao što su zajednice u Velikoj Kladuši i Gornjoj Maoči, a radi propagiranja i širenja islamskog radikalizma u BiH i regionu, svjesno i javno podstrekivao druge da se priključe terorističkim organizacijama. 

Bosnić je, kako se u optužnici navodi, javno na skupovima na kojima je okupljao pripadnike tzv. selefijske zajednice, kao i putem YouTube kanala, održavao i objavljivao svoje govore i upućivao javne poruke radi podsticanja pripadnika te zajednice da postanu pripadnici organizirane terorističke grupe ISIS.

Tužitelj Čampara citirao je dijelove optuženikovih govora (hutbi), navodeći da je određen broj građana BiH napustio BiH i otišao na ratišta u Siriji i Iraku.

Najavio je da će Tužiteljstvo tokom dokaznog postupka ispitati određen broj svjedoka i vještaka te predočiti i u sudski spis uložiti materijalne dokaze, uključujući i dokumente u vezi s novcem koji je optuženi dobivao od određenih ljudi iz arapskih zemalja.

Čampara je u uvodnoj riječi kazao da će tužbene navode dokazati van razumne sumnje, uz uvjerenje da će optuženi biti proglašen krivim i biti osuđen u skladu sa zakonom. 

Branitelj optuženog, advokat Adil Lozo kazao je da nije razumio smisao optužbi o postojanju krivične odgovornosti njegovog branjenika, dovodeći to u kontekst slobode vjere, vjerskih uvjerenja i islamskog učenja. 

Prigovorio je u pogledu nepreciznosti optužnoga akta, ocijenivši "diskutabilnim" upotrebu sintagmi "selefijska zajednica", kao i "islamskog radikalizma u BiH", navodeći da se pojam selef (arapski) odnosi na prvu generaciju muslimana.  

Lozo je ustvrdio da nije tačno da je spomenute govore s vjerskih skupova na društvenim mrežama objavio njegov branjenik, uz prigovor da Tužiteljstvo nije objavilo ko je to učinio, te pitajući se zašto ti govori koji su označeni opasnim, u međuvremenu, nisu uklonjeni s društvenih mreža.

U kontekstu prava na slobodu izražavanja i mišljenja, branitelj optuženog se pozvao na odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Deklaraciju UN-a od 25. novembra 1981. godine i odgovarajuću legislativu, navodeći da je država, ukoliko smatra nešto nelegitimnim, dužna tu oblast regulirati odgovarajućim zakonima, te da to nije posao agencija za provođenje zakona.      

Ustvrdio je, također, da će odbrana dokazati da teze koje je optuženi iznosio čine dijelove islamskog učenja koje su aktuelne stotinama godina, te da su svi spomenuti govori održani u periodu prije nego što je UN proglasio ISIS terorističkom organizacijom.

Uz opasku da se radi o kompleksnim pitanjima, Lozo je kazao da u ovom trenutku neće iznositi dokazne prijedloge, te najavio da će u ovom predmetu biti neophodno konsultirati stručne osobe koje poznaju islam i islamsko učenje.

Naredno ročište u ovom predmetu, na kojem će biti otvoren dokazni postupak ispitivanjem prvih svjedoka optužbe, zakazano je za 18. februara.