Zvizdić: Priča o "ugroženosti" Srba na državnom nivou

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić na svojoj Facebook stranici napisao je da je potrebno raobličavati laži i spinove pomoću kojih dužnosnici iz bh. entiteta RS pokušavaju opravdati svoje subverzivne i separatističke ciljeve upere poritv teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH.

Njegovu objavu prenosimo u cjelosti:

"Pa da krenemo redom.

Trending

Ovo je dječak (9) koji je ubijen u napadu: Oglasila se majka - 'Sada si sa bakom i dedom u raju'

Predstavnici vlasti u bh entitetu RS i njihovi predstavnici na državnom nivou, u njihovim antiustavnim aktivnostima i raspravama, navode dva kvaziargumenta.

Prvi je nepostojeća “ugroženost” Srba na državnom nivou, što je bezočna laž.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi 3.531.159 stanovnika. Više od polovine, tačnije 50,1 %, čine Bošnjaci, Srbi čine 30,8%, Hrvati 15,4 %, a Ostali 3,7%.

Na nivou države BiH je ukupno zaposlenih nešto više od 23.000 osoba.

Od toga je više od 32% iz reda srpskog naroda.

U institucijama vlasti na državnom nivou zaposleno je nešto manje od 4.000 državnih službenika i namještenika - od čega 44 % Bošnjaka, 34 % Srba, 21% Hrvata i 1% Ostalih.

Kada su rukovodeće pozicije u pitanju, njih je na državnom nivou 205. Bošnjaci zauzimaju 36%, Srbi 33%, Hrvati 29% i Ostali 2%.

U Oružanim snagama BiH zaposleno je oko 46 % Bošnjaka, 36 % Srba, 18 % Hrvata te 2% Ostalih. U Zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH se nalazi pet Bošnjaka, četiri Srbina i četiri Hrvata.

Broj zaposlenih u policijsko-obavještajnim organima: 4.800. Nacionalna struktura zaposlenih je skoro identična kao i u drugim državnim institucijama. Dakle, Srbima, u prosjeku, pripada oko 35% pozicija.

U sudovima na svim nivoima vlasti je popunjeno oko 1.000 pozicija. Oko 44% su Bošnjaci, 33% Srbi i 18% Hrvati.

Drugi “ključni” razlog koji navode ostrašćeni predstavnici bh entiteta RS, jeste da nemaju utjecaj na donošenje odluka na državnom nivou.

Opet laž i obmana.

Ako analiziramo ustavni položaj, odnosno navodnu "ugroženost" srpskog naroda u institucijama države BiH, dolazimo do sljedećih činjenica:

- u oba Kolegija Parlamentarne skupštine BiH - predstavnici srpskog naroda imaju pravo veta na sve odluke koje donosi Kolegij;

- u okviru jednog mandata predstavnici srpskog naroda će uvijek po rotaciji u periodu od 16 mjeseci ( dakle, identično i potpuno ravnopravno kao predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda) imati predsjedavajućeg oba doma Parlamenta;

- entitetsko glasanje u Predstavničkom domu PS BIH - bez 1/3 glasova iz RS-a nema niti jedne odluke, niti zakona;

- entitetsko glasanje u Domu naroda PS BIH- bez 1/3 glasova iz RS-a nema niti jedne odluke, niti zakona;

- jedan od tri člana Predsjedništva BiH je predstavnik srpskog naroda , po rotaciji 16 mjeseci u okviru mandata Srbi imaju i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH;

- predsjedavajući Vijeća ministara BiH, sa funkcijama i nadležnostima premijera, je predstavnik srpskog naroda;

- Vijeće ministara BiH - bez glasa najmanje jednog predstavnika srpskog naroda nema niti jedne odluke Vijeća ministara BiH;

- Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH - ministar finansija iz RS-a ima pravo veta na sve najvažnije odluke UO UIO.

Ovo su samo neke od činjenica koje govore da predstavnici RS u institucijama BiH imaju izvanredan ustavni položaj u BiH kao multietničkoj državi ravnopravnih naroda i građana.

I dok je ovakva situacija na nivou BiH, ona je dijametralno suprotna u bh entitetu RS, gdje su Bošnjaci i Hrvati potpuno izopćeni, ekonomski ugroženi, društveno marginalizovani i sigurnosno ugroženi.

Dovoljan je samo sljedeći pokazatelj koji najbolje prikazuje realnu situaciju na teritoriji RS-a.

Prema popisu iz 1991. godine, na teritoriji današnje Republike Srpske broj stanovnika iznosio je 1.623.842. Od toga je Srba bilo blizu 900.000 ili 55 %, Bošnjaka nešto manje od 450.000 ili 28 %, a Hrvata je bilo blizu 150.000 ili 10 %.

Imajući u vidu ovakav omjer, od nesto vise od 5.500 zaposlenih u institucijama RS, Bošnjaka bi trebalo biti 1.400, a Hrvata 550.

Isti takav omjer bi trebao biti i među uposlenim u MUP RS.

Ako kao parametar uzmemo popis iz 2013. godine, 82,95 posto građana RS se izjasnilo kao Srbi, 12,69 posto kao Bošnjaci, 2,27 posto kao Hrvati, dok je 1,25 posto iz reda Ostalih.

Kada bi omjer važio za posljednji popis, onda bi broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama RS trebao biti 660, a Hrvata više od 100.

Nažalost, ukupan broj zaposlenih iz reda Bošnjaka i Hrvata u institucijama bh entiteta RS je manji od 3 posto, dok je situacija u općinama na teritoriji bh entiteta RS još gora.

Ovo su relevantne činjenice koje treba znati domaća javnost, “dušebrižnici” iz susjednih zemalja i predstavnici međunarodne zajednice", napisao je Zvizdić.