Zaštita od poplava - za 12 godina!

Centar za zastupanje građanskih interesa objavio je podatke koji nameću zaključak da će u Bosni i Hercegovini zaštita od poplava biti realizirana tek za 12 godina.

Istovremeno, Institucije za zaštitu od poplava troše desetine miliona maraka godišnje

Za posljedice ovogodišnjih poplava odgovorni su svi nivoi vlasti. Njihova odgovornost se sastoji u negrađenju nasipa i ispusta ali i neubiranju vodnih naknada, legalizaciji nelegalno sagrađenih objekata, pristajanju na ilegalno izvlačenje šljunka iz riječnih korita i nelegalnu sječu, neplansko odlaganje smeća itd. Poplave su uzrokovale štetu koja se procjenjuje na 500 miliona maraka. Više od  15 000 ljudi moralo je napustiti svoje domove a više od 2.000 kuća je uništeno, navodi se u podacima Centra za zastupanje građanskih interesa.

Agencije za vodne slivove u FBiH još nisu definisale ni Operativni plan za odbranu od poplava što je trebalo biti urađeno do aprila ove godine. Samo u FBiH, razne institucije koje bi trebale da provode prevenciju od poplave i direktnu zaštitu od izlijevanja rijeka, godišnje potroše oko 50 miliona KM koje plaćaju građani i firme kroz opšte i posebne vodne  naknada i iz budžeta. Slično je i u RS gdje se ovi prihodi prikupljaju kroz doprinose za vode i posebne vodne nakande.

"Poseban problem je neefikasno i loše uređeno prikupljanje naknada za vode zbog kojeg mnoge propisane naknade velikih preduzeća i koncesionara ostaju nenaplaćene. Problem je i neplansko trošenje sredstava između agencija, kantona, općina, Civilne zaštite, tako da se dešava da neki od njih imaju višak i neutrošena sredstva dok drugi grcaju pod štetama.“, izjavio je Damir Mehmedbašić" izvršni direktor fondacije CPI.

Opštinski štabovi Civilne zaštite bi trebali biti pripravni i opremljeni svim potrebnim alatom, čamcima, lijekovima, hranom i svim drugim što je potrebno u vanrednim situacijama. Civilna zaštita i organizacije koje angažuju kantoni morali bi održavati nasipe na način da se svake godine njihova visina obnovi za 5 cm jer se oni tokom godine sliježu. No u Federaciji čak 50 posto opština nema štabove civilne zaštite!

Stihijsko odlaganje različitog otpada predstavlja potencijalnu opasnost toksičnog zagađenja velikog dijela BiH.

Prema postojećem planu, agencije za vodne slivove u FBiH bi u roku od šest do osam godina trebale definisati mape opasnih djelovanja voda i ugroženih područja, prvi podaci o poplavnom riziku bili bi operativni za osam ili 12 godina godina, a potrebni radovi na infrastrukturi u najboljem slučaju bili završeni tek 2021. godine.

"Za građane Bosne i Hercegovine čiji su životi i imovina ugroženi poplavama to je  neprihvatljivo. Pred nama je u sljedećem periodu sigurnih nekoliko milijardi maraka štete" naglasio je Mehmedbašić. "Ministarstva finansija u BiH bi trebala koliko danas započeti pregovore s međunarodnim finansijskim institucijama i zatražiti kredit za odbranu od poplava pod povoljnim uslovima, a ne čekati 12 godina da riješimo ovaj problem, smanjimo katastrofalne štete i spriječimo gubitak ljudskih života", upozorava Mehmedbašić.