Za ručak - uvozni otpad star desetljeće

Unatoč velikim potencijalima u proizvodnji mesa, svake godine u BiH uvezemo mesa i mesnih proizvoda za više od 100 miliona KM, piše Večernji list.

22 miliona  KM za otpad
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, tokom 2009. godine  u  BiH je uvezeno više od 35 miliona KM govedine, više od 21 milion KM piletine, te skoro 24 miliona KM svinjetine.

Poražavajući je i podatak da smo uvezli čak 22.800.000 KM klaoničkog otpada, odnosno životinjskih ostataka koji se koriste u proizvodnji pašteta, hrenovki, salama.

To znači da sudžuke, salame, hrenovke i paštete koje nose etiketu "domaćeg proizvoda" vrlo vjerovatno nisu napravljene od domaćih sirovina, već su u BiH tek "samljevene" od ostataka iz Argentine, Brazila, Rumunije...

Slični trendovi uvoza su se nastavili, pa su se i tokom 2010 godine  desetine miliona izdvajale za uvoz mesa.

Lakše je uvesti nego proizvesti
S obzirom da država ne ulaže u razvoj mesne industrije, proizvođačima je  jednostavnije uvesti meso nego proizvesti svoje. Meso iz zemalja južne Amerike leži zamrznuto i po nekoliko godina  prije nego što se upotrijebi u bh. proizvodnim pogonima.

U Društvu za zaštitu potrošača ističu kako vlasti moraju napraviti zakonske okvire koji bi onemogućili da se na našim tanjurima nalazi meso iz Argentine koje je bilo zaleđeno 7-8 godina, te osigurati da u trgovinama ima sve više domaćeg mesa čija kvaliteta neće biti toliko upitna, prenosi portal e-kapija.

Kao i u mnogim drugim segmentima bh. ekonomije, svima je jasno šta treba učiniti, samo što stvar i dalje stoji u mjestu. Trenutno još nije povučen prvi konkretan potez kako bi se napravio iskorak ka domaćoj proizvodnji mesa. Do tada će na bh. tanjurima i dalje biti desetljeće stari mesni otpad.