Vehabije između zabrane i ljudskih prava

Rasprava u Parlamentu BiH o izmjeni Krivičnog zakona kojom se traži zabrana vehabijskog i selefijskog pokreta za sada je odložena. SNSD ne odustaje od zahtjeva unatoč upozorenjima da bi to bilo kršenje ljudskih prava.

Drago Kalabić, šef poslaničkog kluba SNSD-a u Parlamentu BiH, smatra da se ovim ne narušavaju ljudska prava već se isključivo radi o borbi protiv terorizma.

„Ne bi trebali kršiti ljudska prava boreći se protiv terorizma, ne bi trebali rušiti druge društvene vrijednosti time što se borite protiv terorizma. Ali ako imate dokaze i usmjerenja bezbjednosnih službi ne možete biti ni previše mekani jer će se stvar oteti kontroli. I ne vidim razloga zbog čega bi se tolerisale bilo kakve aktivnosti koje imaju veze sa terorizmom“, kaže Kalabić za DW.

Zabranom se doliva ulje na vatru

Profesor na Univerzitetu u Sarajevu Ugo Vlaisavljević tvrdi da je ovakav pokušaj ukidanja određenih pokreta tipičan potez poretka koji nije demokratski. Ukoliko se istinski želi poredak unutar kojeg neće biti prijetnje terorizmom ili radikalnim pokretima, onda kaže Vlaisavljević vrata BiH moraju biti otvorena za što različitije i ideje i političke platforme.

„Uzevši čak da je opasnost od vehabizma, i to u vezi sa nekim radikalnim oblikom terorizma, prilično velika opet ne bi trebalo posezati za zabranom jer bi se zabranom samo dosulo ulje na vatru. Zabranom bi samo postalo ilegalno ono što je danas prilično vidljivo“, smatra Vlaisavljević.

Vjera se ne može zabraniti

Pokušaj da se zabrane određeni pokreti sigurno nije poštovanje ljudskih prava, kaže Srđan Dizdarević, doskorašnji predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH. Ne može se kaže Dizdarević kažnjavati pod pretpostavkom da je vjera uzrok loših djelovanja.

„Mogu se zabranjivati neki potezi ili kršenje zakona ali sama vjera i način njenog praktikovanja je nešto što se ne može zabraniti prema bilo kojim važećim standardima u oblasti ljudskih prava“, kaže Dizdarević.

Stranke sa bošnjačkom većinom uglavnom se slažu sa ovakvim mišljenjem navodeći da je pokušaj zabrane određenih vjerskih grupa neozbiljan.

Potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belkić kaže da u ovom slučaju treba odvojiti djela od stava te poštovati ljudska prava: „Moj stav je da se ne mogu vezati pokreti za djela pojedinaca, da je to ozbiljna stvar, da je nužno postići jedinstvo cijelog društva i zajednice i organizirano stvoriti pretpostavke za prevenciju i borbu protiv terorizma sve vrste“.

Dodikove inicijative

Inicijativa izmjene Krivičnog zakona kojom bi direktno bio zabranjen vehabijski/selefijski pokret u BiH djelo je SNSD-a, isto kao i inicijativa da se usvoji zakon kojim se zabranjuje potpuno pokrivanje lica, odnosno nošenje nikaba ili feredže/burke.

Kada su šire izmjene Krivičnog zakona BiH bile aktuelne, SNSD je izričito odbijao izmjene koje su se odnosile na zabranu fašističkih i neofašističkih organizacija u BiH. Također, SNSD je odbijao i poseban zakon kojim se uređivala zakonska borba protiv fašizma.

dw-world.de/radiosarajevo.ba