Šta sa osobama koje imaju dva maternja jezika?

Radiosarajevo.ba
Šta sa osobama koje imaju dva maternja jezika?

Upitnik za popis stanovništva Bosne i Hercegovine 2013, preciznije njegova tri pitanja, neugodno su iznenadila predstavnike civilnog društva: nevladin sektor, tijela za monitoring ljudskih prava, manjinske skupine...

I ne samo njih. Naša stranka također je reagirala na 'sporni' upitnik. Kako doznaje Radiosarajevo.ba, svoje nezadovoljstvo već su i prenijeli Evropskoj komisiji, kao i šefici Vijeća Evrope u BiH Mary-Ann Hennessey. Uz to, Naša stranka angažovala je pravne eksperte, među njima i evropskog stručnjaka za popis, da se izrade bolja rješenja u skladu sa standardima EU: alarmiran je OSCE te nekoliko ambasadora.

Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke, u izjavi za naš portal podvukao je da će i oni dati sve od sebe da sporna pitanja ne ostanu u onoj formi, pogotovo njihova formulacija.

Podsjećanja radi, sporne su konstrukcije pitanja, njihovi unaprijed formulirani odgovori, izjednačavanje nacionalne i etničke pripadnosti, u startu se implicira da ste religiozna osoba, ne postoji opcija za više odgovora, kvadratići su umjesto linije, nepoštivanje međunarodnih preporuka...

Kako je naš portal objavio jučer (29. maja), radi se o pitanjima 23, 24. i 25, a ona se odnose na etničko/nacionalno izjašnjavanje, izjašnjavanje o vjeroispovijesti, te maternji jezik. Nekoliko organizacija-predstavnika civilnog društva, već se i zvanično okupilo uInicijativu (o slobodi izjašnjavanja), kojom se traže izmjene upitnika kroz promjenu propisa o popisu stanovništva.

Diskriminatorni upitnik za popis stanovništva

Problematično 25. pitanje

Maja Sahadžić, predsjednica Udruge za međunarodno pravo BiH, kao i naši raniji sagovornici, također cijeni da je cijela priča oko upitnika vrlo interesantna: „S obzirom na to da nije bio rezerviran period za javne konsultacije ili raspravu, nevladine organizacije nisu bile pozvane da komentiraju propis, sve je bilo zatvoreno, nije bilo mogućnosti da se vrši bilo kakav pritisak, da se daju komentari, ne mogu, a da se ne zapitam – zašto?“

Sahadžić ističe da su tri pitanja – tri bitna problema; dodaje da 23. i 24. pitanje nisu „toliko sporni, jer su opcijski (nisu obavezni za odgovoriti, op.a), ali je konstrukcija i tih pitanja vrlo problematična“. No, njoj je najveći problem pitanje 25, koje je obavezno da se odgovori, iako ne bi trebalo biti prema preporuci EU.


Klik na sliku za veću rezoluciju

„Ne samo da je to pitanje suprotno CES preporukama, nego nemate mogućnost da se izjasnite ukoliko ste Vi rođeni ovdje, a, npr, majka Vam je Mađarica i/ili otac Italijan. Nema opcije da odgovorite da imate dva maternja jezika. Vrlo mi je interesantno da ne traže čak ni da se izjasnite da li govorite tečno od nekih svjetskih jezika, francuski, engleski, njemački... Zašto za nas takve informacije ne bi bile važne ako već postavljamo pitanje jezika?“

Ona naglašava da zbog svega navedenog vidi prostor za (buduće) političke manipulacije, ali podvlači kako Udruga podržava provedbu popisa, smatraju da je to neophodan proces i apsolutno nisu za bojkot istog. Ipak, čvrsto su na stajalištu da se mora ispraviti ono što ne valja i na tome namjeravaju insistirati.

Šta komentiraju naši čitaoci

Cijela priča jučer je pokrenula i naše čitaoce koji su na istu ostavili brojne komentare. Neki su, kao i civilno društvo, uočili mogući smjer ka novim podjelama u koje nas vrlo lako mogu odvesti ova pitanja: „Sve dok ne budemo prvo Bosanci I Hercegovci pa onda Srbi, Hrvati I Bošnjaci, ovdje neće biti države...“. Nekom smeta pitanje 25: „Zasto neko ko zivi u Bosni mora govoriti bosanski???? Ja sam u skoli ucila srpsko-hrvatski i to je jedini moj maternji jezik....“.

Drugi smatraju da je cijela priča nevažna i da su kvadratići, kao i opcionalno odgovaranje na pitanja 23. i 24. sasvim dovoljni. „Kako nece moze slobodno kad su im ostavili pola metra prostora da napisu sta hoce“, ili „Helem , sa stanovišta struke listić je uradjen u potpunosti sa euro-atlanskim integracijama :) relax ..
(komentare prenosimo bez intervencije)

Želimo čuti vaše stavove: smatrate li da je nevladin sektor upravu ili cijela priča oko upitnika, pak, 'ne stoji'? Ostavite nam komentare na Facebook stranici, javite nam se putem Twittera ili nam pišite na e-mail rsaredakcija@gmail.com.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najnovije