SNSD uništava banjolučku privredu

Predstavnici Partije demokratskog progresa (PDP) optužili su danas aktuelnu vlast u Republici Srpskoj (RS) da radi na “sahranjivanju” banjalučke privrede. 

Ilustrovali su to najnovijim primjerom u Fabrici alatnih mašina „Jelšingrada“, čije kapije su bile danima zatvorene za radnike, iako su se nadali da bi nakon što je to preduzeće po odluci Vlade prodato GP „Krajini“, situacija mogla da se promijeni. 

„To je još jedno banjalučko preduzeće koje će ostati bez svoje djelatnosti, jer Vlada RS-a sistematski uništava privredu u Banjoj Luci“, naveo je potpredsjednik PDP-a Borislav Borenović na današnjoj pres-konferenciji i podjsetio da više nema ni banjalučke Mljekare, Bruktone, Fabrike duvana..., što je nekorektna politika, kako kaže, aktuelne vlasti prema tom gradu. 

Borenović je ukazao i da se koncept povećanja poreza i doprinosa, koji je uvela Vlada RS-a od početka godine, te „privilegija tajkunima i njihovih preduzećima“, pokazao pogubnim po RS. 

Dobar dio preduzetnika otpušta radnike i zatvara preduzeća, dok, kako je rekao, pojedinci imaju sve privilegije. 

U RS-u je zadnje tri godine pao i broj onih preduzeća koja plaćaju doprinose za oko 30 posto, te je zbog svega ovog potrebno preispitati mnoge aktivnosti Vlade RS-a, posebno oko priče o reviziji privatizacije, na kojoj je aktuelna vlast i dobila izbore.  r.
Odluka je bila u temeljima rada svih vlada i prvog predsjednika države, Franje Tuđmana, kao jedan od glavnih strateških ciljeva, dodala je. 

 "Kad se pogleda s povijesnog stajališta od 8. listopada 1991. do danas napravili smo ogroman posao i mislim da nas sve u vlasti i sve građane treba ispuniti ponosom i zadovoljstvom", rekla je Kosor. 

 Zahvalila je na uloženom ogromnom trudu svim dosadašnjima vladama te svim pregovaračima i hrvatskim građankama i građanima na strpljenju i trudu uloženom u taj značajan posao. 

 Kosor je podsjetila da je Hrvatska status kandidata za članstvo u EU dobila 18. lipnja 2004. godine, a da su pregovori formalno započeli 3. listopada 2005. u Luxembourgu održavanjem prvog sastanka Međuvladine konferencije između država članica EU i Hrvatske. 

 Uslijedio je proces analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, tzv. screening, a pregovori su formalno završili na zadnjem sastanku Međuvladine konferencije, održanom 30. lipnja 2011. u Bruxellesu. 

 Izvršavanje Ugovora o pristupanju osigurat će Hrvatskoj značajna financijska sredstva u proračunu EU, a zahtijevat će i financijska sredstva iz Državnog proračuna RH za uplaćivanje doprinosa proračunu EU od datuma pristupanja.