Smjena Lagumdžije je samo privid rada partija

Časno je biti opozicija – riječi su kojima je Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine te šef Socijaldemokratske partije, prokomentirao najavu o zahtjevu za njegovom smjenom iz državne vlasti. Taj bi se zahtjev pred bh. parlamentarcima trebao naći već 6. septembra, kada je zakazana sljedeća sjednica Predstavničkog doma.

SDA-vi razlozi za smjenu šefa diplomatije: Zbog pristajanja na globalni fiskalni okvir i zamrzavanje državnog budžeta na iznos koji nije dovoljan za funkcionisanje bh. institucija; zbog pokušaja izbacivanja SDA iz vlasti na svim nivoima; zbog brutalnih napada na nezavisnost pravosudnog sistema; zbog potpisivanja najsramnijeg sporazuma u povijesti naše zemlje sa dva HDZ-a i Strankom za bolju budućnost Fahrudina Radončića o provođenju presude u predmetu Sejdić-Finci

Zahtjev bi trebao biti prva tačka dnevnog reda, bez obzira na postavljene evropske rokove kada je riječ o provedbi presude Sejdić-Finci (HDZ-ovi su najavili slanje svog prijedloga), da ne spominjemo katastrofu u kojoj se našla bh. poljoprivreda: suša, ulazak Hrvatske u EU od 2013...

No, ostavljajući po strani odabir prioriteta aktuelne vlasti, vratimo se zahtjevu za Lagumždijinom smjenom. Zahtjev, prema riječima Milorada Dodika, već ima 'većinu' koja će ga podržati – svako iz svojih razloga. Poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata – ali i ostali iz RS-a, njih ukupno 13 - glasat će zbog Lagumdžijine instrukcije da BiH glasa 'za' Rezoluciju o Siriji, dok su razlozi Stranke demokratske akcije (sedam poslanika) brojni.

Slavo Kukić: Sve dalje od stabilna društva

Dodamo li k tome poljuljane odnose koje SDP ima s Hrvatskom strankom prava (HSP ima jednog poslanika u Predstavničkom domu) – zbog zahtjeva za smjenom Živka Budimira – jasno je da će Hrvatska demokratska zajednica i njihova tri poslanika odlučiti o smjeni šefa bh. diplomatije. Pored njih, u ovom domu su još poslanici SDP-a, Saveza za bolju budućnost – koji neće podržati Lagumdžijinu smjenu - potom Božo Ljubić (HDZ 1990) i Nermin Purić (DNZBiH).

Ukoliko se HDZ odluči prikloniti Dodiku i njegovom zahtjevu, učinit će to zbog Dodikove podrške strateškim ciljevima ove stranke, a dogodi li se ovaj scenarij, realno je očekivati raspad vladajuće 'šestorke', ko zna koji po redu od posljednjih izbora, te novu uspostavu vlasti čija bi okosnica, ovaj put, mogli biti SDA, SNSD te HDZ. Inače, nije poznato kada će se (i da li će se) održati naredni sastanak 'šestorke', u organizaciji Bože Ljubića.

Milorad Dodik (SNSD) i Dragan Čović (HDZBiH)

Ipak, doktor socioloških znanosti i profesor na Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić u komentaru za portal Radiosarajevo.ba navodi kako ne vjeruje „u smjenu Lagumdžije kao realan scenarij jer bi ona mogla dovesti do totalne blokade vlasti na razini države“:

„S ovom političkom klasom ona može samo nastavljati kontinuitet svoga zaostajanja za zemljama okruženja, ali i Evropom u cjelini. S ovom političkom klasom, BiH je sve dalje i od stabilna društva i od stabilne države. S ovom političkom klasom sve su nam izglednije šanse da se netrpeljivosti, koje su danas nesporne, i dalje pojačavaju, da se pojačavaju strahovi od onih "drugih", da se smanjuju izgledi za BiH kao državu, a realnijima postaju mogućnosti njezina daljeg dezintegriranja, pa i disolucije.“

„A takva blokada, po mojoj procjeni, može odgovarati samo Dodiku radi razvijanja priče o BiH kao neodrživom projektu. I stoga, ne vjerujem da će, kada do glasovanja dođe, smjenu biti spremna podržati i SDA.

Drugo, halabuka o smjeni na mjestu ministra čelnika najjače stranke je interes svih parlamentarnih političkih partija, uključujući i SDP. Razlog tome je činjenica da se pričom o smjeni stvara privid kao da se nešto radi, ali i tjera prosječnog građanina na zaborav u vezi s pitanjima realnog života - da se sve teže živi, da se sve intenzivnije razmišlja vrijedi li ovdje još uvijek ostajati ili treba jednom zauvijek otići itd. Na koncu, pričom o političkom zaoštravanju se homogenizira vlastito biračko tijelo, a u nekim slučajevima motivira i dio tuđih birača da vam se sada, pred lokalne izbore, pridruže.“

S ovom klasom - šanse nemamo

Naš sagovornik podvlači kako je, pak, centralno pitanje ima li BiH ikakvih izgleda s političkom klasom koja je danas vodi? „Što se mene tiče, odgovor je negativan.“

Gdje je rješenje?

Slavo Kukić

„Bojim se da ga u postojećem političkom koloritu nije realno tražiti. Mogućnost rješenja je realna samo s nekom novom političkom opcijom i pod pretpostavkom, dakako, da ona dođe prije nego nastupi nepopravljiv zamor "materijala" kod prosječnog bh. građanina. Hoće li do toga doći, i kada će, ostaje da se vidi.“