Rezime prijedloga za provođenje presude Sejdić-Finci

Dvije godine nakon donošenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, na pomolu su izmjene zakona.

U tom smislu formirana je zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH, kojoj je svoje prijedloge za provođenje presude u prethodnim je danima dalo nekoliko političkih stranaka u BiH, Vijeće nacionalnih manjina BiH, kao i pojedine nevladine organizacije.

Stav SDP BIH:
Iz Ustava BiH treba eliminirati sve odredbe koje sprječavaju ravnopravnost građana BiH, ne samo iz reda manjina nego i konstitutivnih naroda, temeljeno na rješenjima iz tzv. "aprilskog paketa" iz 2006. godine. SDP podržava rješenje koje podrazumijeva posredan izbor predsjednika i potpredsjednika BiH iz sastava Predstavničkog doma PSBiH, koji nakon procesa nominiranja potvrđuje kandidatsku listu, uključujući najmanje po jednog člana iz reda konstitutivnih naroda, odnosno iz reda ostalih. Potrebno je povećati broj članova Doma naroda PSBiH i za one koji ne pripadaju konstitutivnim narodima te je neopohodno u tom domu uspostaviti i klub ostalih radi zaštite njihovih kolektivnih prava, uz uvođenje prava veta, ukoliko se utvrdi da postoji povreda tih prava.

Stav SDA:
SDA također polazi od rješenja sadržanih u aprilskom paketu, odnosno prijedloga s početka tzv. Butmirskog procesa od 19. oktobra 2009. Opcija u kojoj se članovi Predsjeništva BiH biraju na posredan način, zapravo znači i izmjenu koncepta vlasti u kojoj bi ovaj organ - šef izvršne vlasti prerastao u protokolarni organ. To zahtijeva redistribuciju ingerencija u korist Vijeća ministara BiH, a što ujedno znači i preuzimanje statusa šefa izvršne vlasti u BiH.

Alternativa koju SDA nudi za Dom naroda PSBiH je da taj dom štiti isključivo vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda, a da nacionalne manjine (ostali) budu zastupljeni s obaveznim osiguranim mjestima u Predstavničkom domu PSBiH, bez obzira na izborni rezultat. U slučaju da prevagne stav orijentiran na očuvanje Doma naroda u aktuelnom kapacitetu (u pogledu nadležnosti), SDA smatra da onda treba izabrati i klub ostalih u tom domu, uz omjer dva iz FBiH i jedan iz RS-a.

Stav SDS:
prihvatljivo je rješenje koje će biti u okvirima Dejtonskog sporazuma, odnosno očuvanja njime inauguriranih etničkih proporcija. Treba omogućiti nacionalnim manjinama da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, odnosno da svi mogu biti kandidirani, uključujući i predstavnike Ostalih.

Stranka za BiH:
treba zadržati neposredan način izbora za Predsjednišvo BiH te da u njegovom sastavu trebaju participirati četiri, umjesto dosadašnja tri člana, odnosno da jedan član treba da bude iz reda ostalih, a da je izborna jedinica cijela BiH. Brojnost Doma naroda PSBiH trebalo povećati za tri člana iz reda ostalih (dva iz FBiH i jedan iz RS-a), uz imperativ da se u ovaj dom bira najmanje jedan Srbin iz FBiH te po jedan Hrvat i Bošnjak iz RS-a.

HDZ 1990:  
U sastav Doma naroda PSBiH trebalo ući 48, umjesto sadašnjih 15 delegata, odnosno po 15 delegata iz reda konstitutivnih naroda i tri iz reda Ostalih te da taj model jamči izvršavanje svih nadležnosti tog doma, kao i omjer dvije trećine delegata iz FBiH prema jednoj trećini iz RS-a. Prihvatljiv  je posredan način izbora članova Predsjedništva BiH i to na način da svaki zastupnik, klub, ili grupa zastupnika mogu predložiti jednog kandidata, na temelju čega Dom naroda utvrđuje listu koja ide na potvrđivanje u Zastupnički dom PSBiH.

HSP:
Prihvata posredan izbor članova Predsjedništva BiH, uz ocjenu da je nužno određene nadležnosti premjestiti u Vijeće ministara ili Vladu BiH. U HSP-u razmatraju i izbor članova Predsjedništva BiH kombinacijom direktnog i indirektnog izbora, po uzoru na predsjednički sistem Sjedinjenih Američkih Država uz posredstvo tzv. elektora, pri čemu bi cijela BiH bila izborna jedinica.

Prijedlozi Vijeća nacionalnih manjina
Vijeće nacionalnih manjina zalaže se da se u preambuli Ustava BiH, osim tri konstitutivna naroda dodaju i nacionalne manjine, da se nabroje sve nacionalne manjine kojima je priznato pravo u skladu sa zakonom, te da se doda i kategorija nacionalno neopredijeljeni. U BiH živi veliki broj građana koji se ne žele nacionalno izjasniti i ne smiju biti ugrožena njihova prava.

Drugi prijedlog Vijeća nacionalnih manjina predviđa da osim sadašnja tri člana Predsjedništva BiH, bude i četvrti koji bi se birao u jednoj izbornoj jedinici u BiH i koji ne bi pripadao nijednom od tri konstitutivna naroda, a predstavljao bi sve druge građane u BiH.

Što se tiče Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće nacionalnih manjina predlaže da osim sadašnjih 15 članova tog doma – po pet Bošnjaka, Srba i Hrvata, budu i četiri predstavnika nacionalnih manjina, po dva delegata iz Federacije i RS-a, koje bi predlagala vijeća nacionalnih manjina, a ne političke partije.

Predstavnik Vijeća nacionalnih manjina BiH u Privremenoj zajedničkoj komisiji za provođenje presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH Vehid Šehić je rekao da će se morati voditi računa da ne padnu u zamku i da predstavnike nacionalnih manjina, bez obzira na to koliko ih ima, dovedu u kvantitativnu nejednakost s ostalim građanima, s obzirom na specifičnost Doma naroda koji se ne bira nego delegira.

“Smatram da bi i predstavnika nacionalnih manjina trebalo da bude isto po broju kao i predstavnika konstitutivnih naroda, jer duh presude je upravo u tome da se dovedemo u jednakopravan položaj. Jednakopravnost će u ovom slučaju biti zadovoljena i činjenicom da će biti isti broj, jer i sada, bez obzira na to koliko koga od tri ravnopravna naroda živi trenutno u BiH, oni imaju isti broj delegata u Domu naroda“, kazao je Šehić.

Prijedlozi nevladinih organizacija
Svoje prijedloge za provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava dali su i predstavnici pojedinih nevladinih organizacija, što je bio i prvi put da su civilne organizacije dobile priliku uticati na promjene Ustava naše zemlje.

Forum građana Tuzla
Predložili da se u preambuli Ustava BiH, pored konstitutivnih naroda navedu i nacionalne manjine, te nacionalno neopredijeljeni. Članovi Predsjedništva, odnosno predsjednik i tri potpredsjednika, biraju se posredno u Parlamentarnoj skupštini BiH iz reda izabranih poslanika u Predstavnički dom. U Domu naroda trebaju biti predstavnici sva tri ravnopravna naroda sa čitave teritorije BiH: Srbi iz Federacije kao i Bošnjaci i Hrvati iz RS-a u Domu naroda državnog parlamenta, čime bi  se ispoštovala odluka Ustavnog suda o ravnopravnosti”. Poseban klub u Domu naroda iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana.

ACIPS
Predlažu jednog predsjednika BiH, a ne Predsjedništvo. Ovim se donekle smanjuju ovlasti predsjednika, oduzimaju mu se dvije osnovne, velike funkcije, a to je zapovjedništvo nad Oružanim snagama BiH i vođenje vanjske politike, čime bi se poluge izvršne vlasti prebacile na Vijeće ministara. Predlažu da se predsjednik BiH bira u Domu naroda, natpolovičnom većinom delegata prisutnih i koji glasaju.

Pravni institut u BiH:
Otkloniti diskriminaciju u tom Domu naroda i omogućiti nacionalno neopredijeljenim i nacionalnim manjinama da imaju svoje predstavnike. Prilikom ovih izmjena Ustava BiH treba birati delegate konstitutivnih naroda iz oba entiteta BiH, čime bi se osigurala potpuna konstitutivnost naroda u BiH i u ovom domu, odnosno osim Srba birati Bošnjake i Hrvate s teritorije RS-a, a pored Bošnjaka i Hrvata birati i Srbe s teritorije FBiH. Predlažu da funkciju šefa države u BiH vrši jedan predsjednik BiH koji bi imao tri potpredsjednika. Kandidati za predsjednika i potpredsjednike BiH mogu biti izabrani predstavnici iz Predstavničkog doma PSBiH koje će predlagati klubovi stranaka.

Šta je budućnost ovih prijedloga?
Zadatak Privremene komisije je da pripremi prijedloge amandmana na Ustav BiH, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te da ih dostavi u parlamentarnu proceduru. Rok za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH je 30. novembar, dok je rok za pripremu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH 31. decembar.

Manjine.ba