Pređena prva prepreka na putu ka popisu stanovništva

Usvajanjem zakona u Predstavničkom domu Državnog parlamenta, BiH je napravila jedan od najznačajnijih koraka na putu ka popisu stanovništva 2011. godine.

Iako su stavovi donedavno bili dijametralno suprotni, i iako su se u parlamentarnoj raspravi dešavale žestoke rasprave pa čak i prepirke, ipak je došlo do nekog pomaka. Istina, zakon, po uobičajen praksi, lako može „pasti“ u Domu naroda.

Zastupnik HDZ 1990 u državnom Parlamentu Martin Raguž kaže da usvajanje jeste donekle zakašnjelo ali ipak je moguće provesti popisu 2011. i time ispuniti uslove koje pred BiH postavlja Evropska unija.

„Bez obzira što je jako kasno, ako iduće godine sustigne dinamiku i da osigura popisivanje svog stanovništva i pretpostavke da nakon dva desetljeća velikog pomjeranja, egzodusa konačno imamo prave pokazatelje i dobijemo pretpostavke da možemo koristiti i pretpristupne fondove i definirati strategije i da uozbiljimo ukupne odnose u BiH“, kaže Raguž za Slobodnaevropa.org.

Što se IPA fondova tiče, popis može biti održan i najesen naredne godine, no kako će ga provesti i zemlje u regiji, veoma je važno da bude paralelno proveden i u BiH zbog mogućih zloupotreba, kaže zastupnik SDA u Parlamentu BiH Halid Genjac:

„Bilo bi dobro da se održi popis u BiH kad i u Hrvatskoj, u Srbiji i u Crnoj Gori zbog eventualne mogućnosti manipulacija - prelaska građana nakon što budu popisani u jednoj državi, onda da pređu u drugu državu itd. To se značajno smanjuje ako je popis istovremeno“, dodaje on.

Nakon što je Parlament riješio pitanje strategije o provedbi Aneksa 7 o povratku izbjeglih, osnovni kamen spoticanja za bh. političare jeste izjašnjavanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, ali i o raspodjeli vlasti u BiH koja se formira po osnovu etničkih rezultata popisa.

Mada još uvijek važe rezultati iz 1991. godine, zastupnica Stranke za BiH Azra Hadžiahmetović smatra da se ipak o tome ne treba izjasniti.

„Ja ću vas podsjetiti da je riječ o neobavezujućim elementima, jer neke zemlje koje su ih uključile kao neobavezujuće imaju vrlo jasne pouke o tome da stanovništvo ne mora odgovarati na pitanja takve vrste. Ti podaci se koriste isključivo i samo u statističke svrhe“, kaže Hadžiahmetovićka.

Zastupnica SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković smatra da je izjašnjavanje, ipak, važno, jer od odnosa etničkih „snaga“ zavisi i implementacija popisa, odnosno distribucijna vlasti.

„Dakle, koliko je Bošnjaka, koliko Srba, koliko Hrvata u BiH - i ne samo za formiranje vlasti nego će biti primjenjivan za druge parametre, kao što su raspodjela PDV-a, raspodjela sredstava od IPA fondova i druge stvari koji su vezane, možda, za neke druge ekonomske i privredne teme više nego što je samo formiranje vlasti“, kaže ona.

S obzirom da pripreme oko popisa zvanično mogu početi tek nakon što zakon zvanično bude donesen, odnosno osam mjeseci nakon njegovog objavljivanja, za sada je najizvjesnija varijanta da će popis umjesto u ponoć prvog aprila naredne godine biti pomjeren za jesen.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba