Sead Turčalo: Izjava Marca Rubia protiv separatista u BiH podstiče i EU da djeluje

U petak, 14. marta 2025. godine, politički portal Just Security objavio je opsežnu analizu političke situacije u Bosni i Hercegovini profesora Seada Turčala.

Just Security se nalazi u Reiss centru za pravo i sigurnost na Pravnom fakultetu Univerziteta u New York, te predstavlja forum o pravu, pravima i sigurnosti. Uređivački odbor čine bivši visoki državni službenici, vrhunski advokati civilnog društva i profesori prava. 

Autor teksta prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka, pisao za Just Security o nedavnoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini koja je još jednom razotkrila krhki mir koji je karakterizirao zemlju od kraja njenog razornog rata 1990-ih.

Trending

Kilometarske kolone na ulazu u Beograd, cijela Srbija dolazi na proteste: 'Sutra se piše historija'

Kada je Državni sud BiH prošlog mjeseca osudio lidera bosanskih Srba Milorada Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom na šest godina zbog potpisivanja dekreta o objavljivanju dva zakona koje je Ured visokog predstavnika prethodno poništio kao neustavne, događaji su ubrzano eskalirali. Dodik, predsjednik RS, entiteta u Bosni u kojem dominiraju Srbi, odgovorio je potpisivanjem separatističkih zakona koji su odbacili nadležnost državne policije i pravosuđa na teritoriji RS, čime je u stvari doveden u pitanje ustavni poredak zemlje.

"Ova provokativna akcija riskirala je potkopavanje krhke stabilnosti koju je podržao Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine koji je okončao rat. Ali kako su tenzije eskalirale, američki državni sekretar Marco Rubio zauzeo je nedvojbeno iznenađujući odlučan stav protiv Dodikovih napora da podijeli zemlju. Potez nove Trumpove administracije naglasio je kontinuirano oslanjanje Europe na američko rukovodstvo u upravljanju krizama u svom dvorištu, jer je on zaobišao Europsku uniju, koja je najčešće preuzimala vodstvo u pitanjima vezanim za Bosnu, kandidata za članstvo u EU. Umjesto toga, Rubio je radio direktno s liderima u Londonu i Parizu na odgovoru. U isto vrijeme, činilo se da je odgovor SAD-a podstakao Europske lidere na odlučnije djelovanje", piše.

Prije oko 13h

Jačanje vojnih kapaciteta: Snage EUFOR-a i dalje pristižu u BiH

Odlučan odgovor na Dodikove provokacije

Navode da je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marco Rubio brzo i nedvosmisleno osudio Dodikove postupke, što je, kako navode, upečatljivo odstupanje od onoga za šta su se mnogi bojali da bi bio neangažovan pristup Europskoj sigurnosti pod drugom Trumpovom administracijom – ili čak izgledi da će administracija stati na stranu separatista.

"Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog", rekao je Rubio prije nego što je iznio ključni nastavak: "Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju."

Samo dva dana kasnije, Rubio je, na putu za Jeddah, grad u Saudijskoj Arabiji, na razgovore o Ukrajini, pojačao hitnost bosanske krize, rekavši "Nadamo se da možemo učiniti sve što možemo da izbjegnemo izbijanje još jednog sukoba u Europi". Što se tiče potencijalne američke akcije protiv lidera bosanskih Srba, dodao je: "Svakako razmatramo sve naše opcije."

Ova jasna artikulacija američkog protivljenja Dodikovoj separatističkoj agendi došla je u kritičnom trenutku, kada je Ustavni sud BiH odlučio da suspenduje kontroverzne zakone koje je on potpisao, a koji su prijetili fragmentacijom pravosudnog i sigurnosnog aparata zemlje. Rubijeva intervencija bila je posebno značajna s obzirom na njegovo prethodno političko pozicioniranje. Kao senator, često je dovodio u pitanje ekstenzivnu američko umiješanost u strane sporove. Ipak, kao državni sekretar, pokazao je pragmatično prepoznavanje potrebe za kontinuiranim američkim vodstvom u nestabilnim regijama u kojima su američki interesi u pitanju.

Prije oko 13h

I Višković otvoreno prijetio Vukanoviću: "Kad ugasiš telefon, vratit ću ti u čelo"

Tajming Rubiove izjave bio je posebno značajan, jer su se Europske institucije borile da formulišu svoj odgovor. Jasno definirajući Dodikovo djelovanje kao prijetnju bosanskoj "sigurnosti i stabilnosti", Rubio je uspostavio okvir za regionalne partnere kako bi se uskladili sa pozicijom SAD.

Ovaj pristup odražava očiglednu diplomatsku strategiju Trumpove administracije da zadrži američko vodstvo u kritičnim sigurnosnim pitanjima, dok se očekuje da će Europski saveznici dati značajniji doprinos upravljanju krizama u njihovoj sferi utjecaja. Umjesto da abdicira tradicionalnu ulogu Amerike u Europskoj sigurnosti, Rubio je kalibrirao odgovor koji čuva utjecaj SAD-a dok gura Europske partnere ka većoj odgovornosti, piše profesor Turčalo. 

Razotkrivena paraliza EU

Bosanska kriza je ponovo istakla upornu nesposobnost Europske unije da odlučno odgovori na izazove u svom neposrednom susjedstvu bez američkog vodstva.

Dok je EU ranije ovog mjeseca najavila planove za "privremeno povećanje" svojih mirovnih snaga (EUFOR) u Bosni nakon što je sud suspendirao Dodikove separatističke zakone, ova odluka je došla tek nakon što su Sjedinjene Države uspostavile jasan stav.

Ovaj obrazac reaktivnosti EU, a ne proaktivnosti, postao je poznata karakteristika pristupa Brisela zapadnom Balkanu. Godinama se Europska unija borila da razvije koherentnu i djelotvornu strategiju za Bosnu i Hercegovinu, često izgledajući podijeljeno i dvosmisleno u svojim političkim receptima.

Ova posljednja kriza odjekuje prethodnim primjerima u kojima je pristup EU Dodikovim provokacijama karakteriziran ambivalentnošću i ustupkom. 2011. godine, kada je Dodik zaprijetio referendumom o pravosuđu i povlačenjem iz državnih institucija, međunarodna zajednica predvođena EU u suštini je nagradila njegovu opstrukciju smanjenjem ovlaštenja međunarodnih tužilaca i sudija koji se bave organizovanim kriminalom i korupcijom.

Prije oko 13h

Ministar Helez u posjetu primio odlazećeg i novoimenovanog zamjenika komandanta EUFOR-a u BiH

Jedan posmatrač je primijetio da je "smirenje Dodika krenulo niz klizav niz". Posljedice ove strategije smirivanja sada su evidentne jer Dodik postaje sve hrabriji u osporavanju ustavnog poretka Bosne. Institucionalna arhitektura EU, koja zahtijeva konsenzus među državama članicama sa različitim interesima na Balkanu, dosljedno je potkopavala njenu sposobnost da predstavi jedinstven i snažan odgovor na separatističke izazove.

Bilateralizam nad multilateralizmom: Trumpova Europska strategija

Rubiovo postupanje s bosanskom krizom otkriva evolutivni pristup Trumpove administracije Europi. Umjesto da prvenstveno radi kroz multilateralne institucije poput EU, Rubio je dao prednost direktnom angažmanu s ključnim regionalnim akterima.

Ovaj pristup je u skladu sa Trampovom širom spoljnom politikom "Amerika na prvom mjestu" koja daje prioritet bilateralnim odnosima u odnosu na multilateralne okvire. Direktno pozivajući regionalne partnere da se suprotstave Dodikovom "opasnom i destabilizirajućem ponašanju", Rubio uspostavlja obrazac koalicija voljnih partnera predvođenih SAD-om, umjesto da se priklanja procesima predvođenim EU.

Ova strategija predstavlja značajno odstupanje od tradicionalnog posthladnoratovskog američkog pristupa Europskim sigurnosnim pitanjima. Decenijama je američka politika općenito podržavala Europsku integraciju i multilateralne institucije kao stabilizirajuće snage na kontinentu. Trumpova administracija takve institucije smatra povremeno nedjelotvornim ograničenjima američke akcije. U bosanskohercegovačkom kontekstu, to znači zaobilaženje glomaznih mehanizama EU za izgradnju konsenzusa u korist direktnog angažmana sa akterima koji vrše uticaj u regionu, prije svega sa Londonom, Parizom i Ankarom.

Međutim, ova taktička promjena ne signalizira američko odvajanje od europskih sigurnosnih problema. Umjesto toga, to odražava rekalibraciju načina na koji se američko vodstvo ostvaruje – da je manje vjerovatno da će se to učiniti kroz multilateralne institucije nego kroz direktnu diplomatiju s ključnim partnerima.

Prije oko 13h

Bećirović dočekan uz državne i vojne počasti u Istanbulu

Kako strateški krenuti naprijed

Uspješno upravljanje bosanskom krizom zahtijeva koordiniranu dugoročnu strategiju koja proširuje Rubiovu početnu intervenciju. Prvo, Sjedinjene Države bi trebale zadržati svoj jasan stav protiv separatističkih aktivnosti, istovremeno pritiskajući Europske partnere da razviju snažnije mehanizme za rješavanje izazova bosanskom ustavnom poretku. Od izuzetne je važnosti podržati autoritet visokog predstavnika i Ustavnog suda kao suštinskih garanta dejtonskog okvira, te ohrabriti domaće pravosudne i institucije za provođenje zakona da preduzmu neophodne mjere kako bi Dodika priveli pravdi zbog njegovih separatističkih zakona, koji izgledaju usmjereni na raspirivanje sukoba. Dvostranačka grupa od devet članova američkog Kongresa, uključujući predsjedavajućeg republikanaca i najvišeg demokrata Senatskog komiteta za vanjske poslove, objavila je ove sedmice korisno pismo Rubiju, pozivajući administraciju "da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini."

Drugo, EU mora ići dalje od reaktivnog upravljanja krizom kako bi razvila koherentniji i proaktivniji pristup Bosni. Kao preduvjet, EU mora riješiti unutrašnje podjele među državama članicama u vezi sa Zapadnim Balkanom i stvoriti značajnije poticaje za ustavnu reformu i demokratsku konsolidaciju u Bosni. Godine neispunjenih obećanja i dvosmislenih poruka ozbiljno su narušili kredibilitet EU kao transformativne sile. Vraćanje ovog kredibiliteta zahtijeva jasna mjerila za reformu potkrijepljena opipljivim koristima za usklađenost.

Treće, NATO bi trebao ojačati svoje prisustvo i vidljivost u Bosni kao protutežu ruskom i, sve više, kineskom utjecaju. Posjeta generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea Sarajevu predstavlja pozitivan korak u tom pravcu. Međutim, bit će neophodna značajnija sigurnosna pomoć kako bi se ojačala otpornost Bosne na vanjske napore destabilizacije.

Konačno, ciljane sankcije protiv pojedinaca i entiteta koji potkopavaju ustavni poredak Bosne treba proširiti i koordinirati između Sjedinjenih Država i Europskih partnera na bilateralnom nivou. Sjedinjene Američke Države su već sankcionirale Dodika za koruptivne radnje i pokušaje podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ove mjere treba ojačati i uskladiti sa Europskim sankcijama kako bi se njihov učinak maksimalno povećao.

Nije gotovo: kriza se i dalje odvija, ali bi se barem sada činilo da bosanskohercegovačke državne institucije imaju zeleno svjetlo međunarodne zajednice da djeluju svim mogućim zakonskim mjerama kako bi obuzdale Dodikove separatističke mahinacije. Neophodno je osigurati da Dodik i njegova organizovana grupa budu odgovorni za pokušaj ustavnog državnog udara. Budućnost sa Dodikom i njegovom političkom partijom SNSD u državnoj vlasti više se ne čini realnom, jer su njegove eskalacije u budućnosti nepredvidive. Dodik ne bi trebao biti dio buduće političke konstelacije u Bosni, zaključio je. 

Tekst je u cijelosti preuzet sa portala Just Security.