Podjele u RS oko pomoći haškim optuženicima

Koliku i kakvu pomoć trebaju dobiti Ratko Mladić i drugi haški optuženici iz RS  podijelila poziciju i opoziciju u Republici Srpskoj, što se moglo vidjeti i iz rasprave vođene u Narodnoj skupštini RS o izvještaju o saradnji RS sa Haškim tribunalu. RS u Hagu treba da odbrani karakter rata u BiH, smatraju pojedini poslanici, piše Radio Slobodna Evropa.

Pomoć od 100.000 KM koju je nedavno Vlada RS izdvojila za odbranu haškim optuženicima i koja će ići preko Fondacije 'Pomoć', Boračke organizacije RS,  u opoziciji smatraju nedovoljnom.

Šef poslaničkog kluba SDS-a Vukota Govedarica kaže da se radi o smiješno maloj sumi, nedovoljnoj i za odbranu jednog haškog optuženika.

"Zar smo morali čekati da Ratko Mladić ode u Hag da bi se postavilo napokon pitanje kako ćemo mi pomoći i političkom i vojnom rukovodstvu RS? Druga vrsta sramote je ovih bezvrijednih 100.000 maraka. To nije dovoljno ni za dva mjeseca odbrane genarala Mladića. Jesu li problem sredstva? Hajdemo se kreditno zadužiti 20 miliona maraka, kao Fond zdravstva što je nekidan uradio za tekuću likvidnost. Hajde da se kreditno zadužimo ako nemamo sredstava i da damo 20 miliona KM i da damo za odbranu generala i Radovana i svih ostalih", kaže Govedarica.

RS treba da stvori uslove za zaštitu građana RS optuženih za ratne zločine dok im se ne dokaže krivica, ali zašto ništa na tom planu nije uradio SDS dok je bio na  vlasti, pita se  poslanik SNSD-a Nenad  Kesić.

"Sada insitirati i na ovaj način komentarisati određene poteze ove vlasti je stvarno besmisleno, a istovremeno dok su vršili vlast nisu povukli nijedan jedini potez u tom pravcu", ocjenjuje Nenad  Kesić.

Pomoć od Tribunala ili izvana

Zbog dnevno-političkih stavova u ovoj raspravi ima mnogo stvari koje ne odgovaraju činjenicama. RS, iako joj je to bila obaveza i prema Dejtonskom sporazumu i prema Ustavu BiH da sarađuje sa Haškim tribunalom, to je počela tek 2004. godine, kazao je poslanik i lider DP Dragan Čavić.

Uz podsjećanje da Vlada RS od 2005. godine nije htjela da izdvoji sredstva u budžetu za haške optuženike i njihove porodice, Nenad Stevandić, poslanik SDS-a, objašnjava zašto je potrebno formiranje fondacije u kojoj bi bilo mnogo više sredstava:

"Jer nema za cilj prikupljanje bilo kakvih sredstava za to da odbrani generala Mladića, nama je potpuno jasno šta se tu dešava. Riječ je o tome da mi trebamo odbraniti karakter rata kojim je stvorena RS i tu treba da se pokažemo. A da bismo to pokazali nedovoljno je 100.000 maraka."

Portparol Haškog suda Nerma Jelačić potvrdila nam je bojazni pojedinih stranaka da bi u slučaju formiranja fondacije Mladić mogo izgubiti pravo na pravnu pomoć.

"Ukoliko optuženi traži pristup fondu za pravnu pomoć, on ne može dobivati sredstva iz trećeg izvora", pojašnjava Jelačić.

Ratko Mladić još nije podnio zahtjev za ovakvu pomoć, a rok za to je 30 dana od i teče od njegovog prvog pojavljivanja na sudu 6. juna, kazala je Jelačić.

"U slučaju da optuženi traži pravnu pomoć od Haškog tribunaal, mora se provesti istraga u njegovo finansijsko stanje. Znači on mora dati na uvid svoje račune, kao i račune njegove uže porodice, sve nekretnine i ostalu nepokretnu imovinu koju imaju. Potom istražitelj Haškog tribunala napravi svoju istragu i izvještaje i zaključuje da li je optuženi u mogućnosti da finansira odbranu", kaže Jelačić.