Ostali na čekanju Ustava

Svi se slažu da je reforma nužno, niko nema konkretnih rješenja (Foto: radiosarajevo.ba)

Sprovedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju „Sejdić i Finci“, kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da obustavi ustavnu i izbornu diskriminaciju „nekonstitutivnih“ naroda i manjina, tzv. „Ostalih“, glavna je tema u četvrtak održane konferencije u organizaciji Fondacije „Konrad Adenauer“.

Na konferenciji su učestvovali Caroline Ravaud, predstavnica generalnog sekretara Vijeća Evrope u BiH, Jean-Claude Scholsem i Thomas Markert, zamjenski član, odnosno zamjenik sekretara Venecijanske komisije.

Zastupnici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Beriz Belkić (SBiH), Šefik Džaferović (SDA), Martin Raguž (HDZ 1990), te potpredsjednik PDP-a Slobodan Nagradić i član CIK-a BiH Suad Arnautović također su učestvovali na konferenciji.

Dvije mogućnosti: Reforma Ustava i Akcioni plan

Svi predstavnici političkih stranaka u potpunosti se slažu da je nužno i obavezujuće sprovesti ovu presudu čim prije, pa čak i prije oktobarskih Opštih izbora, ali i svi, također, naglašavaju da će biti jako teško učiniti nešto takvo.

Dvije su mogućnosti koje Parlamentarna skupština Vijeća Evrope nudi institucijama BiH. Prva i, sudeći po izjavama sudionika, skoro pa nemoguća jeste amandmanska reforma Ustava BiH. Pored toga, PS VE je predložila i zajedničko usvajanje Akcionog plana za sprovedbu presude.

„Brzina izrade tog plana i njegove provođenje biće procjenjivan stalno o Komiteta ministara VE i na osnovu toga će se cijeniti odnos BiH naspram ove presude. Ukoliko BiH iskaže ozbiljan odnos, možda naredni izbori i ne bi bili problem, ali ako se ništa ne bi uradilo za one tamo izbore, onda sigurno pravimo sebi veliki problem“, kaže Šefik Džaferović, zastupnik SDA i predsjedavajući Ustavnopravne komisije PS BiH.

Raguž i Džaferović (Foto: radiosarajevo.ba)

Reforma ustava - nužno, ali teško

Džaferović naglašava da bi najbolje bilo da se presuda implementira što prije, ali sumnja da će takvo što biti moguće učiniti prije oktobarskih izbora.

Beriz Belkić, zastupnik SBiH, koja je već ponudila svoj prijedlog reforme Ustava u skladu s ovom presudom, smatra da su njihovi prijedlozi minimalistički i da bi udovoljili zahtjevima presude.

„Stranka za BiH nije sigurna da će se u Parlamentu išta brzo desiti, da će se postići bilo kakav konsenzus. Nama je godina trebala za uspostavu Ustavne komisije, pa je lako predvidjeti koliko će trebati za ovakvu reformu Ustava“, dodaje Belkić.

Potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž naglašava važnost presude, ali također cijeni da je reforma Ustava teško izvodiva te da bi se rješenje moglo tražiti u Međunarodnoj konferenciji, što je predložila i Parlamentarna skupština VE.

„Reforma Ustava i Izbornog zakona zahtijeva političku volju i snagu za konsenzus, a toga nam nedostaje. U tom slučaju, teško će doći do reforme Ustava tako da je dobro što je Vijeće Evrope institucijama BiH predložila zajednički rad na ovom problemu“, kaže Raguž.

Reforma Ustava u skladu s ovom presudom jeste zadatak na kojem treba odmah početi raditi, ali „ukoliko to ne učini ova parlamentarna većina, nužno je obezbijediti uslove u kojima će neka druga većina poslije oktobra to učiniti“, stava je Slobodana Nagradića, potpredsjednika SDP-a.

Markert: Najbolje rješenje amandmani na Ustav (Foto: radiosarajevo.ba)

Markert: Najbolje rješenje reforma Ustava

Komentirajući mogućnost direktne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima, koju je BiH ratificirala, Džaferović naglašava da je za primjenu svake konvencije neophodan zakonski mehanizam, što opet znači da je potrebno reformirati Ustav.

Zamjenik sekretara Venecijanske komisije (Evropska komisija za demokraciju kroz pravo) Thomas Markert ponovio je stav ove Komisije je da je reforma Ustava neophodna, te da je primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i sprovedba ove presude moguća jedino putem zakona i institucija, što zahtijeva reformu Ustava i promjenu Izbornog zakona.

„Postoji i teorijska mogućnost da neki sud ovlasti nekoga da se kandidira za člana Predsjedništva, naprimjer, ali to nije zadovoljavajuće rješenje, jer se opet kosi sa Ustavom“, naglasio je Markert.

"Ostali" su ostali jer je BiH i njihova zemlja
O "Ostalima " večeras u Mediacentru
Arnautović: Zatvorene liste bile bi korak nazad
Finci: Neko je konačno rekao kako treba mijenjati naš Ustav

kenan, radiosarajevo.ba