"Optuženi nisu imali kapacitet da riješe problem zarobljenika..."

Vještak za vojna pitanja Fikret Muslimović izjavio je danas u Sudu BiH na suđenju četvorici optuženih za zločine u Bugojnu da optuženi Enes Handžić kao načelnik za bezbjednost 307. brigade ARBiH nije imao kapacitet da riješi probleme sa zarobljenicima hrvatske nacionalnosti.

Muslimović, penzionirani general ABiH, koga je angažovala odbrana Handžića, zaključio je da je ovaj optuženi bio "marginalizovan" i da je obavljao "nižerangirane" poslove, javlja BIRN.

Po mišljenju vještaka, "haotično stanje" nakon eskalacije situacije sa zarobljenicima trebalo je da riješe ratno Predsjedništvo Bugojna, komande Operativne grupe Zapad i 307. brigade, u koordinaciji s Trećim korpusom i vojnim pravosudnim organima.

"Ljudi koji su obavljali ulogu u zatvaranju nisu imali kapacitet da sve to riješe, što ne znači da načelnik bezbjednosti 307. brigade, načelnik policije, komandant Objedinjene komande i ratno Predsjedništvo nisu mogli da budu agilniji u predlaganju rješenja", rekao je vještak.

Handžića optužnica tereti za učešće u nezakonitom zatvaranju, prisiljavanju na prinudni rad, pljačkanju imovine, ubistvima i mučenjima hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Bugojnu 1993. i 1994. godine.

Njemu se za ove zločine sudi zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem.

Prema optužnici, Gasal je bio upravnik logora na stadionu "Iskra", Kukavica komandir obezbjeđenja u tom objektu, a Dautović načelnik policije u Bugojnu i komandant Objedinjene komande.

Zaključak o marginalizovanom položaju Handžića Muslimović je objasnio činjenicom da optuženi nije prisustvovao sastancima ratnog Predsjedništva, koje je donijelo odluku o otvaranju zatvora na stadionu "Iskra", kao i da nije aktivno učestvovao u vojnoj komandi.

Komentarišući dokumente, među kojima su i naredbe za dovođenje zatvorenika na razgovor, koje je potpisivao Handžić, vještak je naveo da za tim nije bilo potrebe i da je bilo dovoljno da izda usmenu naredbu.

"To je bio odraz prepuštenosti načelnika bezbjednosti samom sebi. Ova dokumenta koja je potpisivao dokazuju njegovu ne samo nestručnost nego i naivnost, a nespojivo mi je da onaj ko je imao motiv za zločine ostavlja pisane tragove", ocijenio je Muslimović.

Prema vojnim pravilima, kako je objasnio vještak, ratni zarobljenici treba što kraće da budu zadržani na ispitivanju u vojnoj policiji i da im se potom odredi status, što znači da mogu biti pušteni ili zadržani radi postupka zbog nekog krivičnog djela.

On  je naveo da je "Objedinjena komanda po shvatanju komandanta Operativne grupe Zapad bila odgovorna za ratne zarobljenike", te citirao naredbu da Objedinjena komanda odlučuje o njihovom tretmanu.

"Objedinjena komanda ne uklapa se u standarde. To je elemenat koji je omogućio ratnom Predsjedništvu da ostvaruje uticaj prema Armiji. Tu komandu legalizirao je komandant Operativne grupe. Komandant Objedinjene komande bio je i na sjednicama ratnog Predsjedništva, on je bio i načelnik SJB-a", kazao je Muslimović.

Nastavak suđenja zakazan je za 30. mart, kada bi vještak trebao da iznese konačne zaključke u okviru direktnog ispitivanja.