Moguća BiH: Distrikt Sarajevo i jedan predsjednik

Distrikti Sarajevo i Brčko, te četiri regionalne cjeline utemeljene na geografskim i ekonomskim principima činili bi državu Bosnu i Hercegovinu - po Projekciji Ustava BiH koju je sačinio prof. dr. Edin Šarčević , direktor njemačke Fondacije Centar za javno pravo.

Državom bi predsjedao jedan predsjednik koji bi se birao parlamentarnom većinom, a njegove ovlasti ne bi ulazile u zakonodavno područje. Osim konstitutivnim narodima, u takvoj BiH bi sva prava bila zagarantirana i ostalim građanima, a mehanizmi zaštite vitalnih interesa primjenjivali bi se kako na konstitutivne narode, tako i na nekonstitutivne.

Ova Projekcija Ustava u prethodna dva dana je predstavljena na javnim raspravama u Banjoj Luci i Mostaru, a danas se o njoj govorilo i u Sarajevu.

U organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava uvodničari u javnu raspravu bili su ambasadorica Vijeća Evrope u BiH Mary Ann Hennessey, Peđa Kojović i Dennis Gratz iz Naše stranke koja je 'naručilac' izrade Projekcije Ustava BiH, te profesor Edin Šarčević, autor prijedloga.

Prestaje legitimnost BiH

Mary Ann Hennessey u uvodu je upozorila kako je BiH još 2002, sa ulaskom u Vijeće Evrope na sebe preuzela obaveze promjene ustava u cilju obezbjeđivanja jednakosti svim građanima BiH, što do danas nije učinjeno. Podsjetila je na dokument iz 2005 - mišljenje Venecijanske komisije, u kojem se kaže kako Ustav BiH nije efikasan, racionalan niti demokratski. Država BiH po postojećem ustavu nije u mogućnosti da impelementira prava svih građana, funkcionalnost institucija niti da odgovori na zahtjeve građana, te kao takva ne može ispuniti međunarodne obaveze na njenom putu ka EU. 

Podsjetimo, u Mapi puta je 31. avgust 2012. zacrtan kao rok u kojem je potrebno donijeti rješenje na osnovu presude Sejdić Finci, koja se odnosi na Ustavnu diskriminaciju nekonstitutivnih građana. Ustavne promjene u tom smislu građane jedan su od ključnih koraka na putu naše zemlje ka evropskim inegracijama.

Hennessey je još ranije upozorila da, ukoliko BiH ne promijeni postojeći  ustav, postoji rizik da Opći izbori 2014 neće biti priznati od strane međunarodne zajednice (opširnije na ovom linku).

O ovome je govorio i Peđa Kojović, koji je naglasio da u slučaju neusvajanja ustavnih promjena BiH više neće biti legitimna država. Prijeti nam potpuno udaljavanje Bosne i Hercegovine iz kruga civiliziranih zemalja. To je i razlog što je Naša Stranka izradu prijedloga ustavnih promjena povjerila Fondaciji Centar za javno pravo i međunarodno priznatom stručnjaku Edinu Šarčeviću.

Kompromisi i radikalni rezovi

Pri izradi dokumenta postavljene su tri premise:
- Ustav mora pomiriti postojeći etnonacionalizam sa koncepcijm građanske drzave.
- Pitanje teritorijalnog ustrojstva bi moralo zadovoljiti funkcionalnost državnog aparata ali i izaći u susret zatečenom taktičnom stanju na terenu koje je proisteklo iz rata.
- Ustavni sistem državne vlasti neće kršiti ljudska prava, ali će izmiriti etničko-nacionalne interese sa interesima građana.

Pri izradi Projekcije Ustava poštivala su se četiri osnovna principa:
- princip vladavine prava
- princip socijalne države
- princip složene države i
- princip republikanizma 

S desna na lijevo: Mary Ann Hennessey, Edin Šarčević i Dennis Gratz tokom javne rasprave

Najkrupniji rezovi odnose se na teritorijalno ustrojstvo, a samim time i političku strukturu. Umjesto dosadašnjih dva entiteta, jednog distrikta i deset kantona u većem entitetu, država bi bila strukturirana na dva distrikta (Sarajevo i Brčko) te četiri velike regionalne cjeline. To bi značilo šest visoko osamostaljenih regionalnih jedinica. Ova ideja opravdana je brojnim geografskim i ekonomskim studijama koje su različiti stručnjaci objavljivali prethodnih godina, a čini suprotnost postojećem nefunkcionalnom, kompliciranom i skupom teritorijalnom ustrojstvu. Drugim riječima, mnoge će fotelje postati suvišne, pa je i za očekivati veliko protivljenje ovakvom prijedlogu.

Treba reći i da ideja Sarajeva kao distrikta nije nova, te da se do sada razmatrala i u drugim strankama. Integracija glavnog grada i njegova etnička balansiranost, te povratak u prijeratne okvire sarajevskih opština načinile bi 'Bosnu u malom', po mišljenju sastavljača Projekcije.

Jedno je 'nacija' a drugo 'narod'

Precizno bi se definirali pojmovi koji se danas smatraju za sinonime: 'nacija' i 'narod', što je već u naznakama učinio i Dejtonski sporazum koji npr. govori o konstitutivnim narodima, a pojam 'nacija' uvodi tek na entitetskom nivou. Ukratko, pojmom nacija obilježavala bi se pripadnost državi, između ostalog u skladu sa njenim članstvom u Ujedinjenim nacijama. Pojam 'narodi' označavao bi pripadnike konstitutivnih i nekonstitutivnih naroda. Drugim riječima, svi bismo bili Bosanci i Hercegovci, a pripadali bismo (po želji) različitim narodima.  

Građani bi bili predstavljani kroz dva doma, od kojih je jedan zastupnički, a drugi dom federalnih jedinica. Vitalni nacionalni interesi štitili bi se kroz klubove poslanika, a osim vitalnih interesa konstitutivnih naroda, definirali bi se i vitalni interesi 'ostalih'.  

Princip socijalne države podrazumijevala bi veći stupanj zaštite svih građana koji bi bio u nadležnosti države, a ogledala bi se kroz tri trenutno ugrožene grupe: penzioneri, bolesnici i djeca. 

Princip republikanizma podrazumijevao bi da se na čelu države nalazi institucija predsjednika. Ovaj dokument predlaže jednog predsjednika koji bi bio biran u parlamentu, a njegove ovlasti bile bi protokolarne i reprezentativne prirode.

Utopija ili neminovnost

Autor dokumenta, prof. Šarčević svjestan je da trenutno u BiH  ne postoji kritična masa koja bi obezbijedila dvotrećinsku većinu kako bi ovakav prijedlog doživio realizaciju. U prilog ovome idu i komentari koje su upućeni tokom javnih rasprava u Banjoj Luci i Mostaru, s obzirom da prijedlog mijenja tekovine rata. 

No profesor Šarčević još jednom naglašava da ova Projekcija ne predstavlja 'spisak želja', već da se radi o popisu standarda koji moraju biti prihvaćeni u zajednici onih drzava koja sebe nazivaju članicama Vijeća Evrope.