Ministrica Turković pozvala Tegeltiju da sazove Vijeće ministara

Turopoljska svinja naša je najstarija pasmina svinja, oblikovana na području Turopolja, po kojem je i dobila ime. Nastala je u predantičko doba križanjem šiške i krškopoljske svinje, proširene na području Turopolja. Izvanredno je prilagođena na biotop močvarnih pašnjaka i livada te naplavnih hrastovih i bukovih nizinskih šuma, gdje može boraviti gotovo cijele godine. Osnova prehrane joj je bilje s naplavnih livada i korijenje, koje ruje u vlažnom i mekom tlu te žir nizinskoga hrasta lužnjaka, dok je prihrana kukuruzom minimalna. Prvi pisani trag o uzgoju svinja u Turopolju datira iz 1352. godine, kad je hrvatsko-ugarski kralj Ljudevit naložio istragu pljačka svinja u Turopoljskom lugu. Tijekom kasnijih stoljeća nije bilo značajnijeg utjecaja drugih pasmina svinja na oblikovanje turopoljke. No 1777. godine carica Marija Terezija darovala je turopoljskim plemićima za oplemenjivanje njihovih svinja neraste stare leichester i kosmate berkshire pasmine. Miško pl. Lederer polovinom 19. stoljeća izvršio je dodatno križanje sa svinjama nepoznatoga porijekla i tako stvorio pasminu koja je odgovarala tadašnjim gospodarskim zahtjevima. Turopoljska svinja je kasnozrela pasmina srednje veličine i masnog tipa. Temeljna boja dlake je bijelo-sivkasta, s 5 do 9 crnih mrlja veličine šake. Dlaka je kovrčava i srednje dužine, a koža nije pigmentirana, osim ispod tamnih mrlja. Glava je izdužena, s poluklapavim ušima srednje duljine. Trup turopoljske svinje je dugačak, leđa ravna, a krmače imaju 10-12 pravilno oblikovanih sisa. Težina odraslih svinja je 240 kg kod krmača i 250 kg kod nerasta. Do kraja 20. stoljeća turopoljska svinja gotovo je nestala. Tada je zahvaljujući entuzijazmu nekolicine uzgajivača okupljenih u udrugu Plemenita općina turopoljska u suradnji s HPA (tadašnji Hrvatski stočarsko selekcijski centar) započela revitalizacija uzgoja. Današnja je populacija turopoljske svinje vrlo mala pa je svrstavamo u kategoriju kritično ugroženih. Matično knjigovodstvo utemeljeno je pri HPA 1997. godine, a prema godišnjem izvješću za 2000. godinu registrirano je 5 nerasta i 40 krmača.

Veliki jorkšir Ova plemenita, tipično mesnata, ranostasna rasa nastala je u engleskoj pokrajini Jorkšir u 19. veku. Prvi put se spominje 1868. godine ali je ranoj istoriji ove rase teško ući u trag. Prvi pisani dokument o ovoj rasi datira iz 1884. godine. Zahvaljujući dobroj plodnosti (prasi prosečno 12 komada) jorkšir ima široku primenu u uzgoju svinja širom sveta. Posle prašenja prasad su vitalna i teze oko 1300 grama a sa 28 dana dostignu težinu od 6 do 7 kg. Kastrirani mužjaci dostižu težinu od 100 kg za 145 dana (prosečan dnevni prirast 944g . U uzrastu od 8-8,5 meseci dostižu težinu od 110-200 kg, sa malom potrošnjom hrane. Prosečna debljina slanine na 100 kg je 2,49 cm. Ima dobru klaničnu vrednost. Dobro podnosi nešto lošije tehnološke i higijenske uslove i zbog toga se koristi za ukrštanje sa drugim rasama. Jorkšir je veoma pokretna svinja, snažne konstitucije i skladne gradje. Profil glave je blago ugnut, čelo široko, uši srednje veličine uvek uspravne, noge pravilne. Gaji se kao čista rasa mada se u poslednje vremekoristi i ukrštanje sa landrasom (nerast yorkshire + krmača landras) zbog odličnih majčinskih osobina (pažljiva i brižna majka)

Danski landras jedna je od najboljih bijelih plemenitih pasmina svinja koja je nastala ukrštanjem domaće danske svinje i velikog jorkšira. Prvo stado danskog landrasa registrovano je 1896. godine. Zatim započinje ozbiljno poboljšanje ove rase a ispitivanje proizvodnje i kvaliteta su postali sastavni dio programa poboljšanja danskih svinje. U Danskoj 1931. godine osniva se nacionalni komitet za uzgoj i proizvodnju danskog landrasa. Ove svinje imaju srednje dugu i široku glavu sa teškim i oborenim ušima.Vrat je srednje dug i povezan je dobro sa trupom. Leđa srednje široka i ravna. Butovi su puni, duboki i široki, dok su plećke slabije razvijene. Koža i dlaka su nepigmentirane. Prednji dio tijela slabije razvijeno od zadnjeg ,noge su jake, čvrste pravilnih stavova. Nerasti u zreloj dobi imaju 200-250 kg, a krmače 180-200 kg. Ova bijela svinja poznata je po svojoj dobroj plodnosti i odličnim majčinskim osobinama (brižna i pažljiva majka). Krmača prasi prosječno 10 -12 živih prasadi težine oko 1,2 kilograma koji za 30 dana dostižu tjelesnu masu od 7-7,5 kg. Sa 6 -7 mjeseci tovljenici imaju 100 kg. Dnevni prirast tovljenika 700-750 g; nerastići u testu 890 g uz utrošak 2,28 kg hrane za 1 kg prirasta. Nazimice su sposobne za reprodukciju s navršenih 7 mjeseci. Da bi imala monopol za uzgoj ove izuzetno vredne pasmine, Danska je branila izvoz danskog landrasa. Kako su se i u drugim zemljama razvijale visoko-mesnate svinje Danska je ukinula zabranu izvoza. Rezultat ovog poteza je nedovoljna rasprostranjenost Danskog landrasa.

Gradjanima nije u cilju da iko od vas 22000 politicara dijeli 3,3 milijarde eura NASIH para, nama je cilj da vas sve zajedno, sto prije, posaljemo na smetljiste istorije.. Ubice, uhlje*i i kriminalci !!

LUDI NARODE....KO GOD SAZIVAO TO VJECE MORA RADITI. PA OVO ODGOVATA SVIMA OSIM NAMA GRADJANIMA. ONI CE VAZDA PARE PRIMATI....A DRZAVU BLOKIRALI I NISTA NE RADE I VAZDA CE PRIMATI PLATE.PA BAR NEK SJEDE KO DRVO NA DRVO...KAO I UVIJEK DO SAD. HOCETE LI DA NJIH 22.000 PRIMA PLATU I TROSKOVE I SVE...A U BLOKADI??? SVINJA NE SVINJA ...STO TO BAKIR ILI OSTAKI NESTO NE URADE

JESTE LI WVJESNI DA VIJECE MINISTARA, KONJA, BLOKIRA DRZAVU ...PUSTI NJU ...MORAJU RADITI. PARE CE PRIMATI I DA NE RADE I EVO PRIMAJU IH...JESTE LI NORMALNI.STA VAS BRIGA ZA NJU...NEK SAZIVA I TREBA MA KO TO BIO...ONA ILI XY...PA ONI N SVE PIJEDOSE PA NEK BAR SJEDE U TIM STOLICETINAMA.

Debelu krmaču, trebalo je davno smijeniti, i tražiti njenu krivični odgovornost za svo kršenje Ustava i afere u koje je umiješana!