Mašović: Vrijeme je ključan faktor

Porodice 824 nestala Višegrađanina sa strepnjom očekuju rezultate DNK analize ostataka pronađenih u jezeru Perućac. Institut za nestale BiH bio je suočen sa teškim uslovima rada. No, to je samo dio teškoća sa kojima se Institut suočava od osnivanja, piše Radio Slobodna Evropa.

Pitanje rješavanja slučajeva nestalih u BiH opstruira nedostatak saradnje između entitetskih vlasti. Iako je provođenje zakonske regulative uznapredovalo, baza podataka o nestalim osobama, kao ni fond za pomoć porodicama još nisu uspostavljeni. Prisutni su i pritisci na Institut koji dodatno usporavaju njegov rad.

Jezero Perućac smatra se najvećom grobnicom Evrope. Nedavna pretraga dna jezera otkrila je posmrtne ostatke najmanje 97 osoba. Možda će među njima smiraj naći prodice nekih od 824 nestalih Višegrađana tokom 1992. godine.

"Prema procjenama forenzičara, tih 396 slučajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimalnom. Ono što je perspektiva, što ja očekujem nakon izvršene DNK analize, jeste da ćemo mi raspolagati sa minimalno 100 do 120 imena žrtava Višegrada", kaže Amor Mašović, predsjedavajući kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Institut je u pretragu ušao nepripremljen. Informacija o remontu Hidroelektrane Bajina Bašta stigla je kasno, a prilika koja se događa jednom u 10 godina morala se iskoristiti kako bi članovi porodica žrtva proteklog rata konačno saznali gdje su njihovi najmiliji.

Skoro 2,5 miliona kvadratnih metara dna je trebalo pretražiti u kratkom roku. Institut je zatražio pomoć, a uz zvanične institucije bilo je 2.400 volontera. Uslovi su bili veoma teški, kaže Amor Mašović.

"Mi smo bili na jezeru od prvog dana njegovog povlačenja, ali na čamcima i samo smo povremeno izlazili iz čamaca na mjestima gdje smo iz čamca mogli uočiti na površini postojanje skeletnih ostataka. Kako se jezero sve više povlačilo, tako smo i mi pješice osvajali taj ogromni prostor - i dešavalo se da po tri, četiri puta naši istražitelji pređu određeni teren, konstatuju da na tom terenu nema ništa, bar nema ništa što je uočljivo, da bi nakon mjesec dana, nakon one žege avgustovske ispucala zemlja i kosti su doslovno isplivale na površinu. Kako je zemlja ispucala od tih ogromnih vrućina avgustovskih, kosti su se pojavile u pukotinama te zemlje, negdje odjeća, negdje skeletni ostaci, tako da nam je bio signal da se moramo po nekoliko puta vraćati i na one terene koje smo već obišli", rekao je Mašović.

Predstoji najteži dio posla

Pregledano je svega 110 km jer ni uz dodatno vrijeme nije bilo moguće preći cijelo jezero. Sada su na redu DNK analize. To je i najteži dio posla, kaže Mašović.

"Prema saznanjima koja ja imam iz dosadašnje prakse, otprilike četiri do šest nedjelja nakom uzimanja i slanja DNK uzoraka u laboratoriju u Tuzli možemo čekivati prve rezultate, tim prije što su skeletni ostaci vrlo oskudni i trebaće birati one ostatke skeletne za koje možemo pretpostaviti da bi ponajprije mogli dati DNK strukturu. I ostaje jedna enigma na koju niko od nas još ne zna odgovoriti, a to je kako će se ponašati DNK u skeletnim ostacima nakon 18-ogodišnjeg boravka u vodi."

Priča o jezeru Perućac je priča i o odnosu države prema pitanju nestalih. Već dugo politika igra glavnu ulogu u procesu koji bi trebao označiti kraj agonije porodica.

"Onaj ko bi trebao da pruža najveću podršku Institutu, a Institut je jedna od ustanova koja je je prva pozvana da rješava problem nestalih na prostorima BiH, pa i naših državljana izvan prostora BiH - odnos jednog od suosnivača, to je Vijeće ministara ili bolje rečeno pojedinaca u tom Vijeću ministara je najblaže rečeno nikakav. Dakle, ne da ne pomažu, nego jednostavno rade sve da odmognu Institutu u izvršavanju njegovog mandata, na različite načine, čak evo u posljednje vrijeme prijetnjama koje dolaze od pojedinaca iz Parlamenta i Vijeća ministara da će Institutu u idućoj godini biti uskraćen budžet, i to navodno zato što se na čelu Instituta nalazi nelegalan upravni odbor. A gle čuda, nelegalan upravni odbor bira to isto Vijeće ministara, odnosno ti ministri, uključujući i predsjedavajućeg Vijeća ministara koji se davno, davno, prije devet mjeseci trebao pobrinuti da Institut ima puno članstvo upravnog odbora. Evo sad smo došli u situaciju da oni prijete porodicama - ne nama u Institutu nego porodicama – da će uskratiti finansiranje Instituta. To znači zaustaviti ekshumacije, zaustaviti identifikacije", navodi Mašović.

Posljednji primjer je i masovna grobnica u mjestu Hadžići u blizini Sarajeva. Pretpostavlja se da ta grobnica krije skeletne ostatke najmanje 30 osoba, ali kako stvari stoje grobnica će još jednu zimu biti pod snijegom i izložena klizištu. Porodice strahuju da će ostatke raznijeti divlje životinje i psi. Istovremno ključni dokazi sa tijelima propadaju. Mašović naglašava da je vrijeme ključni faktor u ovom procesu.

"Činjenica je da smo mi pronašli nakon gotovo 100 godina skeletne ostatke nekih austrougarskih oficira. Ako pođemo od pretpostavke da ratni zločini ne zastarijevaju, znači kad god budu pronađeni ti nestali, postajaće dokazi. Pitanje je samo kome će oni tada trebati? Zločinci će biti mrtvi za 100 godina, porodice nestalih neće biti više žive. Dakle, vrijeme je važan faktor."

Dvije trećine nestalih u BiH su do sada pronađeni. Procjenjuje se da ih je još oko 10.000 u masovnim i pojedinačnim grobnicama. Neke od njih, poput one u Perućcu, čekaće još godinama da budu otkrivene.

slobodnaevropa.org/radiosarajevo.ba