Krug 99: Ekonomska cijena podijeljene BiH

Gubici Bosne i Hercegovine nastali usljed vještački podijeljenog ekonomskog prostora zemlje, inauguriranog Daytonskim sporazumom,  premašuju sve ratne štete koje je moguće izraziti u ekonomskim (materijalnim) pokazateljima.

Procjena je to koju je danas, govoreći kao uvodničar redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca - Kruga 99 o temi "Ekonomska cijena podijeljene BiH", argumentirao akademik Boris Tihi, član ove asocijacije i istaknuti ekonomski ekspert.

Ova procjena temeljena je na bazičnim ekonomskim indikatorima koji svjedoče o tome da je vještačka Daytonska granica (entitetska granica) uvjetovala gubitak 40 posto komplementarnih veza, a predmetom opservacije bilo je po šest najvećih gradova dvaju bh. entiteta.   

"Izgubljene su komplementarne veze između ekonomskih regiona koje su teorijski i praktično bile u primjeni prije Daytonskog sporazuma", kazao je Tihi, navodeći kako se radi o sporazumu koji je pogodio cilj - prekinuo rat, ali promašio sve ostalo.

Tihi smatra da su vještački stvorene granice rezultat političkih kompromisa, te da su njima "unakažene i iskasapljene" logične ekonomske regije, odnosno da su izgubljeni sinergijski ekonomski efekti koje podrazumjeva "usklađenost ekonomije s geografijom".

O tome zorno svjedoče entitetske linije bukvalno vučene kroz hale bivših velikih bh. sistema poput "Famosa", te sudbina kompanija kao što su "Energoinvest", "Šipad" i drugih, a koje su zapošljavale na desetine hiljada radnika i osiguravale prosperitet ondašnje BiH.

Uvodničar ukazuje na ekonomsku pogubnost i neracionalnost trenutne situacije, koja umnogome poskupljuje troškove i rezultira zatvaranjem entiteta koji se u ekonomskom pogledu pokušavaju etablirati kao neovisne cjeline.  

Akademik Tihi cijeni da je apsurdnost stanja u okviru BiH s ekonomskog aspekta veća time što na nivou regija i uopće globalnom nivou jačaju tendencije za prekograničnom saradnjom između ekonomski komplementarnih regija.

Napominje kako izlaz iz "kvadrature kruga" predstavlja dovođenje u sklad ekonomije i geografije, odnosno jačanje veza na unutarnjem, ali i vanjskom regionalnom planu što treba da bude podjednak interes svih zemalja, a radi se o regiji u kojoj je BiH ranije zauzimala značajnu ekonomsku poziciju.

Sudionici sesije iskazali su neslaganje sa stanovištem  Međunarodne krizne grupe sadržanom u izvještaju o stanju u BiH, a kojim se pledira na tranziciji OHR-a i jačanju uloge EU u našoj zemlji.

Kako je kazao član Kruga 99 prof. dr. Ćazim Sadiković, radi se o pitanju koje zadire u sve vitalne sfere BiH.

Naveo je da se ocjenama u spomenutom izvještaju "od gotovine pravi veresija", podsjećajući na važnost OHR-a u kontekstu provedbe Daytonskog sporazuma kao njegovog vrhovnog tumača, odnosno u izgradnji demokratskih političkih institucija, razvoju ekonomije i infrastrukture, povratku izbjeglih i raseljenih i drugih pitanja iz domena civilne implementacije.
 
Sudionici sesije Kruga 99 osvrnuli su se i na pitanje implementacije izbornih rezultata u BiH, o čemu je govorio potpredsjednik ove asocijacije Gradimir Gojer.
 
Posebno se fokusirao na pitanje kako zaštiti jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, te otkloniti opasnost od majoriziranja, zalažući se pritom da se inicijative čelnika R Hrvatske koje korespondiraju s tim pitanjima trebaju promatrati u najširem demokratskom ozračju.

"Najvažinija stvar koja treba da se desi u narednom periodu jeste da stranke-pobjednice na Općim izborima - SDPBiH i SDA nametnu rješenje koje će podrazumjevati da i oni faktori koji su u hrvatskom narodu osvojili većinu glasova moraju participirati u vlasti, osnosno imati dostojno mjesto u budućem obnašanju vlasti u državi BiH", kazao je Gojer.