Kako se u RS prati suđenje Mladiću

Očekivalo se da će početak suđenja haškom optuženiku i ratnom komandantu nekadašnje Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću izazvati veću pažnju javnosti u Republici Srpskoj.

Direktni prijenos praćen je tek u ponekim ugostiteljskim objektima, značajna je bila i medijska pozornost, ali su izostale reakcije političke javnosti pa čak i boračkih udruženja i nevladinog sektora, prenosi Fena.

Ocjena analitičara je da vlastima odgovora da se u ovakvom kontekstu ne govori o ratnim dešavanjima, posebno ne o ratnim zločinima. Također ima i mišljenja da je teška ekonomsko-socijalna situacija „gurnula“ u drugi plan ne samo Ratka Mladića, već i sve ratne predstavnike RS-a.

Ali, suđenja u Haškom tribunalu odavno nisu u žiži interesa javnosti, o njima se veoma malo govori i ne vode javne debate, imajući u vidu ono što je rečeno u sudnici, ocjenjuje psiholog iz Banje Luke Srđan Puhalo i dodaje da je situacija takva jer mu se čini da to nekome i odgovara.

„Vlastima ne odgovara da se takve stvari stavljaju u prvi plan, što je, čini mi se, 'medveđa usluga' svima nama, jer je krajnje vrijeme i krajnje pošteno da osvijetlimo sve ono što mi intimno znamo da se dešavalo u ratu '90.godina na prostorima RS i BiH“, rekao je Puhalo za Fenu.

Suočavanje s prošlošću je poprilično traumatičan proces, naročito, kako kaže, za ljude koji su neposredni učesnici prošlog rata bez obzira da li su u njemu učestvovali svojom voljom ili po inerciji prinude, jer o tim događajima znaju mnogo toga o čemu danas nije poželjno da se priča ili postavljaju pitanja.

„Teško je očekivati od jednog običnog malog čovjeka da sam otvara te teme, a pogotovo da govori javno. Od političkih i intelektualnih elita se očekuje da progovore o takvim stvarima zarad budućnosti svoje djece i svih nas“, smatra ovaj psiholog iz Banje Luke, ali i napominje da je problem što danas imamo situaciju da je nastanak RS prosto „tabu“ u kojem se zna ko smije i kako smije o tome pričati.

„Otvaranje pitanja ratnih zločina, pitanja odgovornosti i posljedica takvog djelovanja ne odgovara generalno političarima u RS-u. Svjedoci smo da se ove godine proslavlja 20 godina postojanja RS-a, a vlast i ljudi koji su joj skloni vrlo malo ili nikako govore o zločinima, pravdajući se da su za to krivi pojedinci i da oni zbog toga treba da odgovaraju, a ne da je iza toga stajao čitav sistem. To je karakteristično za sadašnju situaciju, a posebno što se u političkim obračunima između dva bh entiteta, RS pozicionira kao neko ko je jak, neupitan i o čijoj budućnosti nema razgovora. RS je za njih vječna, jer je to volja srpskog naroda i niko ne govori šta je stajalo iza stvaranja RS“, rekao je Puhalo.

Sociolog iz Banje Luke Ivan Šijaković također se slaže da veoma mali broj građana RS-a prati suđenja u Hagu, pa i ovo Ratku Mladiću u kome je Tužilaštvo prošle sedmice počelo sa iznošenjem dokaza ali, ispostavilo se, na toliko trapav način da je Sudsko vijeće do daljnjeg obustavilo iznošenje uvodnog slova optužbe.

„Prilično je splasnulo to interesovanje i možda još dokoni ljudi i domaćice koji će biti kući provedu vrijeme uz praćanje prijenosa tih suđenja. U mom okruženju malo ko je primijetio da je počelo to suđenje“, kaže Šijaković za Fenu i napominje da će možda postepeno, kako mediji budu prenosili taj događaj, i proširiti to interesovanje.

Politička analitičarka Tanja Topić potvrđuje mišljenje da na suđenju Mladiću u RS-u još postoji jedino medijska pažnja, a javnosti samo u slučaju ako ih novinari pitaju za stav.

„Vidimo jedan potpuno ignorantski odnos, potpunu nezainteresovanost političkih predstavnika iz RS-a, koji, stiče se utisak, ne žele pričati o tom suđenju. Mislim da svi, a dobrim dijelom i međunarodna zajednica u BiH, naivno vjeruje da bi to moglo biti otvaranje procesa suočavanja sa sopstvenom prošlošću i ulogom koju je imao Ratko Mladić, posebno u dešavanjima u Srebrenici“, kaže Topić za Fenu i iznosi mišljenje da ni ovo društvo ni političke strukture nisu dovoljne zrele da naprave takav iskorak.

Zato se i po reakcijama, napominje ona, i ovo suđenje Ratku Mladiću smatra još jednom vrstom ataka, odnosno političkog suđenja Srbima, gdje se ne sagledava objektivna uloga Mladića u svim ratnim dešavanjima, jer on još uvijek u dobrom dijelu srpske javnosti ima „ugled srpskog nacionalnog heroja, a ne čovjeka kojem se na teret stavljaju sve one strašne stvari“.

S druge strane, profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović smatra da su teške svakodnevne životne prilike „gurnule“ u drugi plan suđenja srpskim predstavnicima u Hagu.

I u ranijim suđenjima, Biljani Plavšić i drugim optuženicima, očekivalo se, kaže, da će dolaziti do različitih incidenata ili protesta u RS-u, ali se ništa od toga nije događalo, kao što se neće desiti ni kod suđenja Ratku Mladiću, jer građani toliko loše žive i „obični“ ljudi su opterećeni onim što se naziva svakodnevna egzistencija i beznađe.

„Mislim da se čak radi i o očaju i zbog toga jednostavno nema nikakvih reakcija na ovo ili druga suđenja. To nisu pripremili političari, već jednostavno život“, ocjenjuje Živanović za Fenu.

I ubuduće ćemo, smatra on, dok god se budu procesuirali drugi optuženici u institucijama pravosuđa, imati sterilnu ili gotovo nikakvu reakciju javnog mnijenja.