Istraživanje pokazalo: Nacionalni i religijski identitet nije prepreka promjenama

Oko 75,4 posto ispitanika smatra da bi ozbiljni pokušaji da se izgrade odnosi između vjerskih i etničkih grupa u Bosni i Hercegovini imali utjecaja na budućnost zemlje - pokazalo je istraživanje o temi "Faktori pomirenja: religija, lokalni odnosi, ljudi i povjerenje" provedeno u BiH, piše Fena. 

Istraživanje je proveo istraživački tim Univerziteta u Edinburgu i Centra za empirijska istraživanja religije iz Sarajeva s ciljem da identificiraju i objasne osnove za razumijevanje stavova i utjecaja različitih faktora na stavove o pomirenju, a danas je istaknuto da nacionalni i religijski identitet ne predstavlja prepreku promjenama. 

Rezultati istraživanja prezentirani su danas u Sarajevu u okviru jednodnevne konferencije o temi "Unapređenje razumijevanja faktora koji utječu na javni interes u procesu pomirenja u BiH s osvrtom na Sarajevo" koju je organizirao Centar za empirijska istraživanja religije i Predstavništvo "Konrad Adenauer Stiftung" u BiH. 

Direktor Fondacije "Konrad Adenauer Stiftung" Ured u Bosni i Hercegovini Karsten Dümmel naglasio je da 20 godina u BiH postoje isti problemi, ali dolazi do nekog vida približavanja etničkih grupa zbog čega slika BiH nije ista kao nakon rata. 

Identificirao je tri načina koji bi mogli biti u službi pomirenja u BiH, i to: međuljudski odnosi, odnosno kada bude normalno da pripadnici različitih etničkih i religijskih skupina sklapaju brakove, zatim uspostavljanje zajedničke kuće za molitvu kakve već postoje u Hamburgu i Berlinu te ekonomska saradnja, odnosno zajedničko ulaganje u novo poduzeće. 

Docentica na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Zlatiborka Popov- Momčinović, koja je učestvovala u istraživanju, osvrnula se u izlaganju na rezultate istraživanja u regiji Sarajevo kazavši da su građani Sarajeva dali veću podršku inicijativi pomirenja na regionalnom nivou što ukazuje na kozmopolitizam grada. 

"Dali su veću podršku inicijativi da se manjinskim zajednicama i povratnicima da specijalni status i da im se više pomogne. Mala je podrška data ženama kao akterkama u procesu pomirenja, i to najmanja u odnosu na druge gradove, iako su žene aktivistkinje najaktivnije i najvidljivije na području Sarajeva", zaključila je. 

Neki od rezultata istraživanja su: 60,8 posto ispitanika smatra da je poboljšanje ekonomije najveći prioritet za zemlju, 39,9 posto vjeruje da je politička promjena najvažnija, a samo 29 posto da je poboljšanje društvenih odnosa najvažniji prioritet za zemlju. 

Također, rezultati su pokazali veliku podršku javnosti za trošenje budžetskog novca na obrazovne aktivnosti koje unapređuju razumijevanje, poštovanje različitosti i pomirenje (84,4 posto) i na priznavanje i kompenzaciju za žrtve rata u njihovim lokalnim sredinama (71,4 posto). 

Nastavnici i ličnosti bili su najbolje rangirani potencijalni učesnici u procesu pomirenja (kao važne vidi ih 67,2 posto, a kao vrlo važne 72,7 posto). 

Mnogi ispitanici imaju nizak nivo povjerenja u političke partije, ali prepoznaju da bi one mogle biti dio efektnog procesa pomirenja, dok su nevladine organizacije koje predstavljaju žrtve i ugrožene, kao i žene, ocijenjene kao važne za proces pomirenja. 

Istraživanje je provedeno u 13 gradova BiH: Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Jajce, Livno, Mostar, Sarajevo, Srebrenica, Stolac, Teslić, Trebinje i Tuzla, na uzorku od 2.606 ispitanika koji su odgovarali na upitnik sa 78 pitanja.