Gratz: Neka popisna pitanja nisu 'pravno korektna'

Upotreba određenih pojmova u popisnom obrascu za Popis stanovništva u BiH “nije pravno korektna”, tvrdi predsjednik Naše stranke Dennis Gratz.

Etnička pripadnost nije nacionalnost

On je danas uputio žalbu Agenciji za statistiku BiH, zatraživši izmjenu formulacije pitanja 24., 25. i 26. na popisnom obrascu P-1, koji je u formi nacrta objavljen na službenoj stranici Agencije.

U obrazloženju žalbe stoji da upotreba pojmova u pitanju 24. u nije pravno korektna. Pravno korektna upotreba pojmova bi u BiH pod nacijom morala podrazumijevati državljane BiH, dakle, bosanskohercegovačku naciju, a pod etničkom pripadanošću konstitutivne narode kao ustavnu kategoriju (Bošnjake, Srbe i Hrvate) i ostale etničke zajednice.

„Takva formulacija ne slijedi ni preporuke Konvencije europskih statističara koja jasno podcrtava da se ‘podaci o etnološkom porijeklu ne trebaju brkati sa podacima o zemlji državljanstva ili zemlji rođenja’”, istakao je Gratz, navodeći da je formulacija pitanja 24. u suprotnosti i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, koji definira da diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam, što je slučaj sa ponuđenim odgovorima u pitanju 24. (Bošnjak, Hrvat, Srbin i ne izjašnjava se).

Muški popisni formular

Predsjednik Naše stranke je u žalbi naveo da se sporno pitanje 24. treba izmjeniti, i to na način da se umjesto predviđenog “etničko/nacionalno izjašnjavanje” izbriše riječ „nacionalno” i ostavi formulacija “etničko izjašnjavanje”. Gratz je takođe ponudio rješenja zaotklanjanje diskirminacije u jeziku, formulacijom odgovora Bošnjak/inja, Hrvat/ica i Srbin/kinja.

U dostavljenoj žalbi Agenciji za statistiku BiH prigovara se i formulaciji pitanja 24., 25. i 26.. Naime, ta su postavljena na način da su odgovori već unaprijed ponuđeni, što se opet direktno suprostavlja preporukama Konvencije europskih statističara koja glasi da podaci uvijek trebaju biti zasnovani na slobodnom samoizjašnjavanju osobe, a upitinici trebaju uključivati otvorena pitanja bez unaprijed zadatih opcija odogovora.

Preporuka Predsjednika Naše stranke kako da se izmjeni predložena formulacija gore navedenih pitanja, i to na način da se  postojeći kvadratići zamjene linijom i da se ponudi prostor građanima za slobodno upisivanje odgovora.

„Neophodne su izmjene i pravilno usklađivanje pravne terminologije u obrascima za popis stanovništva 2013. Ovako postavljena pitanja ne samo da su protivna pravnoj nauci i evropskim standardima i praksi, već imaju i ozbiljne političke implikacije koje na posredan način dovode upitnim postojanje identiteta i pravnog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine”, istakao je Gratz.

Popis – najveće političko pitanje

Popisni formular predmet je sporenja već mjesecima, kao što je i sam Popis predmet sporenja godinama, zbog čega i kasni dvije godine u odnosu na većinu drugih evropskih i svjetskih zemalja.

Još u maju je grupa nevladnih organizacija tražila promjene u formularu: mogućnost izjašnjavanja kao ateist i agnostik, veće polje za slobodni unos etničke pripadnosti, mogućnost izbora dva maternja jezika. Zahtjevi nevladnih organizacija uglavnom su usvojeni.

Pored toga, već su pokrenute i pretpopisne kampanje, među kojima je najglasnija i najmasovnija Bitno je biti Bošnjak.

Popis bi se trebao održati u aprilu 2013. godine. U većini drugih zemalja popis je temelj ekonomskih planiranja i strategija, a u Bosni i Hercegovini će njegovi rezultati biti prvenstveno korišteni za politička prepucavanja i zahtjeve za izmjene ustava i procedura izbora zvaničnika utemeljenih na nacionalnim kvotama.