Florence Hartmann kriva za nepoštovanje suda

Florence Hartmann, koja je radila kao glasnogovornica suda u Hagu šest godina, kriva je zbog objavljivanja podataka o upletenosti srbijanske vlade u ratne sukobe u Bosni i Hercegovini.

Francuska novinarka Hartmann, koja je radila kao glasnogovornica suda u Hagu šest godina, kriva je zbog objave tajnih podataka o upletenosti srbijanske vlade u ratne sukobe u Bosni i Hercegovini tijekom devedesetih.

Podatke je objavila u svojoj knjizi "Mir i kazna".

"U pitanju je fundamentalni princip u vezi novinarstva i slobode izražavanja," izjavila je francuska novinarka Hartmannova.

Tužilaštvo Tribunala je Hartmannovu u augustu 2008. optužilo za nepoštovanje suda, jer je objelodanila sadržaj dvije povjerljive odluke žalbenog vijeća iz procesa protiv Slobodana Miloševića, donijete septembra 2005. i aprila 2006. godina.

Hartmannova je od 2000. do 2006. bila portparol bivšeg glavnog tužioca Tribunala Carle del Ponte. Suđenje Hartmannovoj je počelo 15. juna, a okončano je 3. jula završnim riječima tužilaštva i odbrane.

Tužilac je zatražio da Hartmannova bude osuđena novčanom kaznom, dok je branilac tražio da bude oslobođena jer, kako je tvrdio, navodi optužnice nisu dokazani, prenose agencije.

ICTY: "Hartmann svjesno omela tok pravde"

Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) je ustanovilo da je Tužilaštvo van razumne sumnje dokazalo da je optužena "svjesno omela tok pravde", te time počinila krivično djelo nepoštivanje suda.

U augustu 2008. godine Tribunal je izdao „operativni nalog umjesto optužnice“ po kojem se Hartmann, koja je šest godina bila glasnogovnica Carle Del Ponte, bivše glavne haške tužiteljice, u dvije tačke tereti za nepoštivanje ovog Suda.

Proglašena je krivom što je u svojoj knjizi Mir i kazna, objavljenoj 2007. godine, objelodanila podatke koji su u vezi sa “dvjema povjerljivim odlukama” Žalbenog vijeća u slučaju protiv Slobodana Miloševića.

Također joj se na teret stavlja i to da je u tekstu iz 2008. godine, pod nazivom “Skriveni ključni dokumenti o genocidu”, ponovo objavila te podatke.

Miloševiću se u Haagu sudilo za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslaviji, ali je umro prije kraja suđenja.

"Vijeće je zaključilo da postupci optužene mogu da odvrate suverene države od saradnje sa sudom kad je riječ o dostavljanju materijala, što utiče na rad Suda da ostvaruje svoju nadležnost u skladu sa svojim mandatom. Povjerenje javnosti u djelotvornost zaštitnih mjera od ključnog je značaja za uspjeh u radu", zaključilo je Sudsko vijeće, te dodalo da je ovom kazno "nužno odvratiti samu optuženu ili bilo koje drugo lice od daljih neprimjerenih otkrivanja informacija".

Prilikom odmjeravanja kazne kao olakšavajuću okolnost Vijeće je uzelo u obzir činjenicu da su neki podaci koje je Harmann objelodanila "već bili dostupni javnosti", kao i to da njena knjiga "nije postigla uspjeh na tržištu", te izdavačkoj kući duguje 10.000 eura.

Samo tužilaštvo je u završnoj riječi istaklo da zatvorska kazna "ne bi bila primjerena", te je za optuženu predložilo kaznu od sedam do 15 hiljada eura.

Harmann se prvi put pred Sudom pojavila u oktobru, da bi krivicu negirala u novembru 2008. godine.

Suđenje, na kojem su saslušana ukupno četiri svjedoka, okončano je 1. jula, dok su obje strane završne riječi iznijele dva dana poslije.

Vezano: Florence Hartmann o izricanju presude

birn/vecernji/radiosarajevo.ba