Filip Andronik: Muzej stripa u Briselu (FOTO & REPORTAŽA)

Piše: Filip Andronik za Radiosarajevo.ba

Malo je mjesta na svijetu koje se mogu okarakterisati kao „hram“ znanja. Bez obzira koliko neko mjesto skladištilo znanja ne postoji lista najbogatijih riznica gdje bi ste onda posjetili ono prvo na listi i tako mogli reći „sada sam sve vidio“.

No, ako furate stripove onda na toj listi gore u vrhu sigurno stoji Belgija. A u Belgiji, tačnije u Briselu, Comic Strip centar. I za vaše zadovoljstvo, nakon prikaza Muzeja stripa u Londonu, evo kako to izgleda u Briselu.

Pogledajte fotogaleriju

Belgija je zemlja iz koje, osim čokolade, potiču i neka od najvećih imena svjetskog stripa. Tintin je iz Belgije, Spirou je iz Belgije, Talični Tom/Lucky Luke je iz Belgije, Gaston je iz Belgije… Imenujte strip i velike su šanse da on potiče iz Belgije. Otići u Brisel znači otići u „Mekku“ evropskog stripa. U mjesto odakle je krenuo strip onakav na kakav danas najprije pomislimo kada neko spomene tu umjetnost.

Ono što ćete prvo primijetiti u Briselu, čak i prije nego dođete do samog Comic Strip centra, jesu fasade iscrtane kadrovima i likovima iz stripova. Od ilustracija koje su tu samo da osvježe jednoličnost fasade do ilustracija koje pričaju malu priču kao da su oduvijek bile namijenjene toj podlozi.

Da ste blizu Centra prepoznati ćete po figurama likova iz stripova, kao na primjer, figuri Gastona.

Comic Strip centar u sebi objedinjuje galerijski/muzejski prostor, prodavnicu stripova i biblioteku/čitaonicu.

Odmah s vrata pred vama je, poslije Supermarine Spitfirea i Lamborghini Miure, vjerovatno najbolje dizajnirana vozilica/letjelica ikada – Tintinova crveno bijela raketa. Taj simbol stripa savršeno personificira cijelu ideologiju strip entuzijasta – ako čitaš stripove, znaš i za Tintinovu raketu. Mali model iste je moguće kupiti i u prodavnici stripova i izazivam sve da nađu bolju stvar za držati na radnom stolu! Doduše, 50 eura za jednu je malo poskupo zato ću se ja do daljnjeg dičiti samo crtaćim priborom na radnom stolu.

U holu muzeja nalazi se i Citroen C2 (spaček) iscrtan od najpoznatijih Belgijskih crtača te figure Štrumfova i Asterixa.

Prvi dio centra pokazati će vam ko sve i kako stvara strip. Šta radi scenarista a šta crtač, kako se nanosi boja a kako se štampa strip. Svi tekstovi su sjajno popraćeni crtežima tih procesa kao i materijalom koji se koristi u toj izradi (papiri, boje, linijari…).

Zatim dolazite u dio u kojem, poput leptira u prirodoslovnom muzeju, stoje izloženi originalni crteži. Tu možete da se približite i da studirate kako je Turk (autor) postigao onakvu liniju u Leonardu (strip o pravom znanstveniku i slikaru između ostalih stvari, ne o ninja-kornjači) kako je Hermann crtao Bernarda Prinsa i još mnogo, mnogo radova.

Na spratu iznad predstavljena je istorija belgijskog stripa sa svim najznačajnijim likovima i magazinima u kojim su stripovi istih objavljivani. Svaki od likova ima svoj mali “odjeljak” koji je modeliran po samom liku. Spirouova uniforma visi okačena pored uzoraka stripova i magazina, možete otvoriti salonska vrata i pokušati upucati vlastitu, ovaj, sjenu Taličnog Toma ili otkriti stvari iz sela Štrumpfova ili prve crteže istih na kojem je uistinu teško prepoznati da su iz tih skica nastala ona svima nama dobro znana mala plava stvorenja..

Između svih tih zasebnih cjelina možete pročitati jako mnogo isječaka ili samih stripova (pod uvjetom da razumijete francuski). No sve i da ne razumijete svako malo ćete zastati i sjetiti se tog kadra ili stripa iz Politikinog Zabavnika ili neke od zasebnih serija koje ste čitali kao mali.

Sprat iznad postavljena je genijalna postavka posvećena samim autorima stripova. U modeliranim okruženjima radnog stola, skupa sa svim sitnicama koje crtači drže na njima, putem malih ekrana koji predstavljaju papire, možete vidjeti kako su crtači crtali stripove. Poput nekog malog prozora u svijet nastajanja stripa (posebno tih poznatih stripova).

Zadnji dio muzeja je dio posvećen suvremenim autorima. Na zidovima su izloženi originali i možete satima da studirate, na primjer, Uderzove linije na stranici iz Asterixa i Obelixa.

Ne smijem preskočiti izraziti zahvalnost na gostoprimstvu samom centru koji mi je omogućio besplatan ulaz. Svi koji se bave nečim, pa tako i stripovima, očekuju zaradu odmah, kao da će poslije prve linije neko dotrčati u vašu sobu sa svežnjem novčanica. To tako ne ide. Čak i crtači koji godinama crtaju ne obrću veliki novac svojim radovima. No, nije sve u parama. Crtati stripove, pa makar i samo zbog sebe, može vam jednog dana donijeti takav poklon poput besplatne ulaznice za muzej stripa. Samo zato što crtate. Osam eura možda nije neki veliki novac ali gesta kojom se nagradi vaš višegodišnji trud je neprocjenjiva.

Za kraj, evo kako izgleda jedna obična prodavnica stripova u Briselu. Sve i da ponesete vagon novca sa sobom teško da bi ste mogli izaći iz prodavnice zadovoljni kupovinom. Kako uopšte odlučiti šta kupiti kada je prodavnica puna knjiga (poredanih postranice da ih više stane na stalaže) od kojih ste, u najoptimističnijoj procjeni, pročitali manje od 1%?!