Evropa je BiH rekla šta treba uraditi, ali nije rekla kako

BiH od liberalizacije viznog režima dijeli još sedam zakonskih projekata. Međutim, stranački interesi i zaštita entitetskih nadležnosti imaju prioritet u odnosu na proces evropskih integracija.

Suština nesporazuma u vezi sa ispunjavanjem uslova za približavanje BiH Evropskoj uniji, među kojima su i uslovi za liberalizaciju viznog režima, u stvari je neriješeno pitanje nadležnosti između države i entiteta. Ako Vijeće ministara BiH u parlamentarnu proceduru uputi usaglašene prijedloge zakona, velika je vjerovatnoća da će oni biti usvojeni i u parlamentu.

Međutim, ako u Vijeću ministara nema saglasnosti oko pojedinih prijedloga i ako su, primjera radi, ministri iz Republike Srpske preglasani, onda zakon, zbog principa entitetskog glasanja, ne može proći ni u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara do sada je u parlamentarnu proceduru uputilo većinu zakona potrebnih za ispunjavanje uslova za liberalizaciju viznog režima, ali se određenom broju zakonskih prijedloga protive srpski ministri tvrdeći kako oni zadiru u nadležnosti entiteta. Šta se sa takvim prijedlozima zakona dešava u Parlamentu, ilustrira diskusija Milorada Živkovića.

Političari brinu kako održati postojeće stanje

"Mi iz SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) smo stava da je na zakone bilo ozbiljnih primjedbi i nisam optimista da će biti usvojeni. Nama je Evropa rekla da trebamo uraditi zakone, ali nije rekla kako oni trebaju izgledati", kazao je Živković na jednoj od sjednica Predstavničkog doma državnog Parlamenta.

To je samo jedan od primjera blokade euroatlantskih procesa u institucijama Bosne i Hercegovine. "Evropa je rekla koje zakone treba usvojiti, ali nije precizirala kako oni moraju izgledati i to je za bh. vladajuću oligarhiju šansa za održavanje postojećeg stanja u kojem političari primaju izrazito visoke plaće i uživaju brojne beneficije, pa i vizne olakšice, dok građani u dugim redovima čekaju ispred ambasada", kaže u komentaru za Deutsche Welle predsjednik ACIPS-a (Alumni centar za interdisciplinarne postdiplomske studije) Sanel Huskić.

"Zakoni potrebni za liberalizaciju viznog režima ponovo padaju u procedurama zato što se ti isti vlastodršci opet dijele po etničkim linijama. Nema napretka niti u jednoj oblasti. Uprkos posjeti Javijera Solane i Josepha Bidena, oni i dalje guraju po svome. Veoma brzo će građani izaći na ulice, jer ne ostaje nijedna druga opcija", kaže Huskić.

Drugi primjer očite opstrukcije euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini je nemogućnost izbora direktora Direkcije za evropske integracije (DEI). Građani BiH već su mjesecima taoci spora između vodećih ljudi u Vijeću ministara koji, zastupajući stranačke interese, preko svojih kandidata žele ostvariti kontrolu nad ključnom pozicijom u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom.

Brisel bi rado razgovarao, ali nema s kim

"Brisel bi rado razgovarao sa BiH o problemima u procesu realizacije uslova iz evropskog partnerstva, ali to želi činiti sa jednom osobom - Direktorom direkcije za evropske integracije", kaže za DW bivši šef DEI i aktuelni ambasador BiH pri Evropskoj uniji u Briselu Osman Topčagić.

"Na praktičnom nivou Brisel je vrlo zainteresiran i zahtjeva da ima sagovornika u ličnosti novog direktora DEI i ja se nadam, uprkos trenutnoj nemogućnosti da se riješi pitanje izbora Komisije za izbor direktora DEI, da će se to ubrzo riješiti", kaže Topčagić.

Topčagićev umjereni optimizam zasnovan je i na porukama iz vrha Sjedinjenih američkih država i Evropske unije, izrečenih u Sarajevu tokom posjete američkog potpredsjednika Josepha Bidena i evropskog izaslanika Javiera Solane. Međutim, samo dan nakon posjete ovih zvaničnika, u Vijeću ministara je propao još jedan pokušaj da se završi posao oko izbora Komisije koja bi trebala predložiti delegate za novog direktora DEI.

dw-world.de/radiosarajevo.ba