Divković: Hrvatski forum teško će šta pozitivno donijeti

Divković: Mislim da u takvoj strukturi Foruma neću imati mjesto (Foto: Getty)

O rezultatu predsjedničkih izbora u susjednoj Republici Hrvatskoj, visokom izbornom rezultatu Milana Bandića u BiH, najavi Hrvatskog foruma od strane stranaka Kreševske deklaracije, te mogućnosti trećeg entiteta, razgovarali smo s Borisom Divkovićem, potpredsjednikom Naše stranke.

Josipović predsjednik za evropsku demokratiju

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate izbor Josipovića za predsjednika RH?

Boris Divković: Nedavni izbori u RH pokazali su da se dobar dio njenih građana odlučio za državu europske demokracije i vladavine ljudskih prava. Izbor Ive Josipovića za predsjednika pokazatelj je dobrog stanja duha u susjednoj nam Hrvatskoj.

Josipović: Neću nikome u BiH davati recepte

Ovakav izbor je također pokazatelj da je biračko tijelo više pozornosti poklanjalo kompetenciji, programu i osobi koja taj program treba u narednom predsjedničkom mandatu implementirati, nego ideologiji bez iskrenog osjećaja za konkretne životne probleme građana te politikantstvu koje za cilj ima jedino izbornu pobjedu, ne birajući sredstva za njeno ostvarenje. To očito u očima hrvatske javnosti nije prošlo, što je također pokazatelj demokratizacije i svijesti biračkog tijela. Također, kada je o korupciji riječ, koja za svaku državu, pa tako i za Hrvatsku predstavlja veliki problem, Josipović je na polju sučeljavanja s njom, po mišljenju većine, kompetentniji.

Radiosarajevo.ba: Kako će se to odraziti na položaj Hrvata u BiH i na stajališta hrvatskih stranaka o ustavnom uređenju BiH?

Divković: Kada govorimo o bosanskim Hrvatima, mislim da je ovakav izbor, premda izborni rezultat u BiH ne ide u prilog ovoj tvrdnji, imajući u vidu donedavno dva moguća, daleko bolji. Josipovićev stav prema bosanskim Hrvatima po kojemu ih ne getoizira samo na one dijelove BiH u kojemu su većina, nego ih promatra u cijelosti kao ravnopravne građane cjelovite države BiH, za razliku od ovdašnjih hrvatskih političara koji se kunu u vlastito zalaganje za nacionalne interese onih koje nominalno predstavljaju, a vrlo otvoreno i bez imalo odgovornosti broj Hrvata koji žive u onim dijelovima jedine nam domovine u kojima nisu većina proglašava zanemarivim, daleko je odgovorniji, humaniji, politički korektniji i kršćanskiji, premda, za razliku od „vjernika-političara“ dolazi iz usta od mnogih proglašenog ateiste.

Dobar dio hrvatskih stranaka sigurno nije zadovoljan ovakvim izborom, budući da je riječ o čovjeku koji se ne uklapa u okvire dugo godina stare politike „žrtvovanja“ vlastitih sunarodnjaka poradi viših ciljeva i „svehrvatskog“ nacionalnog interesa. O položaju i pravima drugih na tlu cjelovite BiH, kao i na tlu imaginarne, premda ne nemoguće, hrvatske federalne jedinice, sukladno sveopćoj praksi nacionalnih politika, hrvatska politička elita u BiH nema jasne stavove ni u korijenu.

Loše stanje duha bh. biračkog tijela

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate činjenicu da je Bandić osvojio u BiH 94,28 posto glasova?

Divković: Činjenica da je drugi predsjednički kandidat u BiH dobio toliki broj glasova, imajući u vidu retoriku i sredstva kojima se služio u predizbornoj kampanji, govori o očekivanjima, nadanjima i neostvarenim ideologijama biračkog tijela koje mu je dalo povjerenje.

Vratimo se na početak, izborni rezultat u BiH kada je o predsjedničkim izborima u RH riječ, govori o lošem stanju duha bosansko-hercegovačkog biračkog tijela, koje u većini slučajeva kada je o ovakvoj vrsti glasovanja riječ, i nije ništa drugo doli biračka mašinerija. Ipak, svakome pripada demokratsko pravo da bira koga hoće, ili da uopće ne bira.

Sarajevski Hrvati nisu bitni vodećim hrvatskim partijama

Radiosarajevo.ba: Stranke Kreševske deklaracije najavile su "Hrvatski forum" na kojem će se usaglašavati stavovi oko uređenja BiH. Kako komentirate takav oblik savjetovanja i da li očekujete poziv, kao potpredsjednik političke stranke?

Divković: Ukoliko bi se na tom „savjetovanju“ raspravljalo istinski o krucijalnim pitanjima kako Hrvata u BiH tako i drugih njenih građana i građanki, smatrao bih ga vrlo korisnim i poželjnim. No, imajući u vidu trenutne smjernice hrvatske politike u BiH, ne mislim da će s tog „savjetovanja“ proizaći ikakvo pozitivno i opće-humanističko rješenje. Ipak, iznenađujuće je da HDZ, koji se po dosadašnjoj političkoj praksi smatra iskonskim i jedinim predstavnikom cjelokupnog „hrvatskog korpusa“, započinje suradnju sa drugim strankama iz reda hrvatskog naroda.

Uskoro hrvatski forum o ustavnom uređenju

Kao bosanski Hrvat, član multietničke stranke kojoj se nacionalni interesi ne samo jednog naroda nego svih građana BiH temelje na Deklaraciji o zaštiti temeljnih ljudskih prava i kao onaj koji je spreman zajedno s pripadnicima drugih nacionalnih identiteta razgovarati i sudjelovati na rješavanju problema svih građana BiH, ne samo Hrvata, mislim da u takvoj strukturi neću imati mjesto. U konačnici, Hrvati koji žive u Sarajevu i onako nisu bitni vodećim hrvatskim političkim partijama.

Čovićev treći entitet je geto za Hrvate

Radiosarajevo.ba: Predsjednik HDZ-a Dragan Čović i u ponedjeljak je, na sastanku stranaka Kreševske deklaracije, ponovio stav da je za osiguranje ravnopravnosti bh. Hrvata najbolje rješenje uređenje bih po federalnom principu pri čemu bi jedna federalna jedinica bila većinski hrvatska. Da li je to najbolje rješenje? Postoje li druge opcije?

Divković: Nemam ništa protiv trećeg entiteta, potpisao bih ga odmah, ali pod uvjetom da svakom građaninu koji u njemu živi budu osigurana prethodno spomenuta temeljna ljudska prava, da se spriječi svaki oblik marginaliziranja i asimiliranja onih koji su u manjini, da se svakom građaninu tog entiteta omogući da njeguje svoj nacionalni identitet, u konačnici da se u punom smislu riječi implementira na svakom centimetru BiH, pa tako i trećeg entiteta, princip konstitutivnosti pripadnika triju etnija, kao i zaštita temeljnih ljudskih prava manjina koje u BiH žive, a o kojima danas nitko i ne govori. Naravno da bi granice toga entiteta morale obuhvatiti one krajeve koji su u bliskoj prošlosti prodavani, a njihovi stanovnici nehumano žrtvovani ili preseljeni „iz kraljevine u banovinu“ poradi „viših ciljeva“.

Recimo, treći entitet ili nazovite to kako hoćete, uz prethodno nabrojane uvjete, trebao bi imati zgradu vlade sa sjedištem u Srednjoj Bosni. Kada to spomenete, odmah na scenu stupi priča kako je nekima dosta više tih Hrvata iz Bosne. Do sada se pokazalo da je humaniziranje bosansko-hercegovačke politike, bila ona nacionalna ili anacionalna, lijeva ili desna, nemoguće te da se u miru nastavilo tiho etničko čišćenje i da bi treći entitet, imajući u vidu ono što se trenutno pod njim podrazumijeva, bio rezultat takve čistke te sveo Hrvate u geto u kojem bi sadašnji hrvatski političari bili „hadžije“.

kenan, radiosarajevo.ba