'Bosanski Srbi se naoružavali u skladištima JNA'

Haško suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Colma Doyla, bivšeg člana mirovne misije u Bosni i Hercegovini tijekom 1992. Doyle, umirovljeni pukovnik Irskih obrambenih snaga, svjedočio je o početku sukoba te vezi Jugoslavenske narodne armije (JNA) s vojnim i političkim vodstvom bosanskih Srba.

Iskaz Doylea koji se tijekom prve godine rata susretao sa svim vojnim i političkim dužnosnicima zaraćenih strana, nastaviti će se u petak

„Politički predstavnici sve tri nacionalne zajednice slagali su se da će sukob biti puno krvaviji u BiH nego u Hrvatskoj“, posvjedočio je Doyle o svijesti političara koji su znali što će se dogoditi ukoliko se situacija 1992. ne razriješi na miran način.

Svjedok je kao specijalni izaslanik lorda Carringtona pokušavao naći rješenje, no situacija je postajala eksplozivnija iz dana u dan.

'Riječi kao četnik, ustaša...'

„Došlo je do povećanja sumnjičavosti i nepovjerenja među svima. Počele su kružiti riječi kao četnik, ustaša... a to nismo ranije čuli. Puno se govorilo što se zbivalo u Drugom svjetskom ratu. I mi smo mislili da je to vrlo ozbiljno“, prisjetio se svjedok, piše Slobodna Evropa.

Kako piše Justice Report - BIRN, Doyle je kazao i da mu je 1992. predsjednik Srbije Slobodan Milošević rekao da je granatiranje Sarajeva “zločinački akt” čiji počinioci moraju biti kažnjeni.

Doyle je, kao šef promatračke misije Evropske zajednice, iz svih gradova u BiH gdje su boravili članovi mirovne misije, dobivao informacije o zabrinutosti Hrvata i Bošnjaka zbog sve većeg broja srpskih rezervista koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju Saveznih vlasti iz Beograda. Pri tom je prema njegovim riječima, JNA naoružavala samo jednu stranu:

„Oni su imali svoja skladišta oružja. Koliko sam shvatio ta su skladišta kasnije korištena za naoružavanje Srba. Ne samo da je uzimala JNA, nego je to dolazilo i do jedinica TO (Teritorijalne obrane). I to je ponovno bilo dijeljenje oružja samo jednoj strani.“

Ratko Mladić

Podsjeća se da je, nakon što je s jedinicama JNA i pobunjenim Srbima ratovao protiv hrvatskih snaga 1991, početkom marta 1992. Ratko Mladić preuzeo dužnost zapovjednika 2. vojne oblasti JNA, sa sjedištem u Sarajevu

Prilikom susreta s bivšim predsjednikom RS Radovanom Karadžićem potkraj avgusta 1992, Doyle mu je pokazao sliku izgladnjelih logoraša nesrpske nacionalnosti te dokaze o istjerivanju građana nesrpske nacionalnosti iz područja koje su bosanski Srbi smatrali svojima. Iako su neki dijelovi iskaza bivšeg šefa mirovne misije Doyle-a pod velom diplomatskih tajni, tokom svjedočenja su se mogle čuti informacije o njegovim sastancima s bivšim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem u vezi utjecaja na vodstvo bosanskih Srba.

Na početku iskaza Doyle-a, optuženi Mladić je inače upozoren da će sud poduzeti sve mjere kako bi zaštitio svjedoke od uvreda koje je izvikivao na račun nekoliko prethodnih, naglasio je nakon prigovora tužiteljstva sudac Bakone (Justice) Moloto zaustavljajući pri tom još jednu neprimjerenu komunikaciju generala Mladića:

Sudac Bakone Moloto

„Gospodine Mladić, molim da spustite ruke jer Vam se sada želim obratiti. Prestanite se tako ponašati. Ovo je sud i ponašati ćete se onako kako se od Vas očekuje“, reagirao je oštro sudac uvažavajući kritike tužiteljstva da takvo ponašanje optuženog ne dolikuje jednom oficiru.

Ubistvo srpskog svata

Tijekom unakrsnog ispitivanja Mladićeva obrana je željela prikazati kako odgovornost za rat leži na drugim stranama. Pri tom je spomenut incident ubistva srpskog svata u Sarajevu, što je prema obrani, bila jedba u nizu provokacija s bošnjačke i hrvatske strane

Mladićev odvjetnik Dejan Ivetić ispitivao je Doyle-a detalje o političkim momentima u pregovorima kako bi prikazao da mirovni promatrači nisu bili do kraja upućeni u problematiku te da su svoje zaključke donosili na temelju krivih informacija i procjena.

„Jeste li upoznati da su bosanski muslimani osnovali svoj Krizni štab u vrijeme referenduma (o nezavisnosti BiH)?“, ispitivao je Ivetić želeći prikazati kako su se drugi intenzivnije spremali za rat nego bosanski Srbi, uz spominjanje Patriotske lige koju je osnovala stranka SDA. Odbrana je konstatovala da su zaključci mirovnih promatrača formirani na temelju krivih i pristranih informacija, čitajući pri tom izjave Sefera Halilovića o 80,000 ljudi Patriotske lige pod oružjem još 1991, piše RSE.