BiH zadugo neće 'izaći iz ormara'

BiH nije spremna za organizaciju "Parade ponosa", jer osobe drugačije seksualne orijentacije (LGBT) ne mogu da budu ono što jesu, osjećaju strah i nesigurnost u sredini u kojoj žive, nisu slobodni građani, jer je društvo homofobično, ističu bh. ali i LGBT aktivisti iz regiona.

"Jedini savjet koji možemo da im damo je da se organizuju i da počnu da se bore za prava, a ne da čekaju da to drugi učine umesto njih"

U Centru za LGBT ravnopravnost u Hrvatskoj savjetuju da bi za organizovanje "Parade ponosa" u BiH morala da postoji politička volja, jer je, u suprotnom, rizik jako veliki. Sa druge strane, da bi ovakav događaj bio održan, kažu borci za prava, za svoje mjesto aktivno mora da se bore najmanje desetak godina, kako bi društvo iz korijena promijenilo uvriježene stavove.

Nesolidarnost u BiH

Ipak, u Gej-lezbijskom info centru iz Srbije ističu da je LGBT zajednica mnogo više od pukog šetanja jednom godišnje tokom parade. Glavni problem je, objašnjava Predrag Azdejković iz ovog centra, pitanje slobode i dostojanstva.

"Mnogi se susreću s pitanjem da li će ih porodica i okolina prihvatiti ili se odreći i fizički i psihički ih maltretirati", ističe on, pišu Nezavisne. Kaže da mu se često javljaju osobe iz BiH, naročito iz manjih mjesta, koje, osim što se žale na strah i pritisak, nisu zadovoljne ni LGBT populacijom, koja nije solidarna, jer se LGBT osobe u BiH, ističu, međusobno ne pomažu.

U Ombudsmanu BiH kažu da, zbog bojazni, LGBT građani BiH najčešće ne izražavaju polnu orijentaciju na javnom mjestu. Takođe, skreću pažnju i na natpise mržnje u medijima: "Tokom 2011. primili smo tri žalbe, ove godine imali smo jedan slučaj, dok su dva predmeta otvorena po službenoj dužnosti", kazao je Predrag Raosavljević, šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije pri Ombudsmanu BiH.



U Sarajevskom otvorenom centru, koji se, između ostalog, bavi pravima LGBT osoba, nemaju podatak o broju žitelja BiH koji pripadaju ovoj zajednici.

Loš položaj LGBT osoba u BiH potvrđuje i Rainbow indeks, koji je rezultat ostvarivanja ljudskih pava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksulanih osoba u svakoj zemlji, a po kojem BiH ima tek pet bodova. To je svrstava u red zemalja koje veoma malo vode računa o njihovom sprovođenju, objašnjavaju aktivisti

"Procenti variraju, ali, kako nemamo podatak koliko je heteroseksualnih, tako ne znamo koliko je LGBT osoba ni u svijetu ni u BiH. Nemamo savjetovalište ni psihološku pomoć za ove osobe, ali kroz radionice razgovaramo s njima. Svakodnevno se susreću sa teškim problemima. Ombudsman BiH i policija ponudili su pomoć u slučajevima kada je to potrebno LGBT osobama", kaže Lejla iz ovog centra, zamolivši novinara Nezavisnih da joj se ne objavljuje prezime.

LGBT zajednica u BiH ima podršku aktivista iz Hrvatske, pa su već razgovarali o dokumentovanju slučajeva diskriminacije, prvenstveno u Sarajevu, Banjaluci i Zenici.

Parada je najmanji problem



"Kako nemamo isti pravni okvir, nismo u prilici da pomognemo, ali ih posavjetujemo, jer su ljudska i građanska prava neotuđiva. Treba osigurati da LGBT osobe žive u BiH, a ne da iz nje emigiraju. 'Povorka ponosa' može biti održana ili tako što će se LGBT osobe okupiti na javnom skupu, uz političko jamstvo da se ustavno pravo na javno okupljanje dogodi ili tako što će se nenajavljeno okupiti u vidu takozvane flash mob akcije", kazao je Marko Jurčić, koordinator Udruženja "Zagreb Pride".

Bh. sociolozi saglasni su da bi diskriminacija trebalo da bude suzbijena. "'Parada ponosa' je najmanji problem, ali prije svega toga moramo da poštujemo jednakost, slobodu i temeljna ljudska prava pojedinaca. Ipak, pred BiH je dug put kada je u pitanju bilo koja zajednica koju društvo smatra manjinom, pa ni ovakav događaj trenutno nije moguć", komentariše Senada Majkić, sociolog iz Sarajeva, za Nezavisne.