BiH: Put do apsolutne moći

Promjene Izbornog zakona koje bi podrazumijevale uvođenje zatvorenih izbornih lista ojačale bi vladavinu manjih stranačkih grupa i moć političkih lidera, jer bi mandati pripali strankama, a ne pojedincima.

Prema važećem Izbornom zakonu, u Bosni i Hercegovini se primjenjuje sistem prema kojem birač može glasati za Stranku, ali i za pojedinačne kandidate na stranačkoj listi. SDA se zalaže za uvođenje zatvorenih biračkih lista kako bi birači mogli glasati samo za stranku.

Lider SDA Sulejman Tihić navodi pet „jakih“ razloga za promjenu Izbornog zakona; „Time osiguravamo polnu, starosnu, etničku, kvalifikacijsku i teritorijalnu zastupljenost“, kaže Tihić. Iako lider SDA ističe da se ta praksa primjenjuje u mnogim zemljama svijeta, nevladine organizacije i Ured visokog predstavnika (OHR) ocjenjuju da bi zatvorene liste bile protivne demokratskim standardima.

Osuda nevladinih organizacija

Majda Behrem-Stojanov iz Centra civilnih inicijativa (CCI) kaže da primjenom zatvorenih lista birači ne bi mogli sami izabrati ljude koji će ih predstavljati u vlasti. Upozorava da bi „time ogroman trud oko praćenja rada vlasti bio uzaludan“.

„Kada smo shvatili da je u ovakvom političkom sistemu gotovo nemoguće iznuditi ostavku pojedinca u toku mandata, bez obzira na njegove skandalozne rezultate, oduzeti nam pravo da to uradimo jednom u četiri godine, bilo bi zaista poražavajuće i sramotno“, ističe Majda Behrem-Stojanov.

Član Izborne komisije BiH Suad Arnautović vjeruje da je inicijativa za uvođenje zatvorenih biračkih lista „želja da se učvrsti stranačka disciplina“. „To se posebno odnosi na one stranke koje su imale disidente u svojim redovima“, kaže Arnautović podsjećajući na slučaj bivšeg poslanika SDA Mehmeda Žilića koji je, suprotno instrukcijama stranke, u državnom parlamentu 2006. oborio „aprilski paket“ ustavnih promjena.

Zatvorene liste - korak nazad

Zatvorene izborne liste ojačale bi vladavinu manjih (stranačkih) grupa i moć političkih lidera, jer bi mandati pripali strankama, a ne pojedincima. „Mi u BiH bi trebali ići korak naprijed, a ne nazad“, kaže Arnautović.

„Trebali bi pokušati dati biraču kompletnu moć, uvesti slobodne biračke liste koje bi omogućile biraču da sastavi svoju listu od prijedloga više stranaka uzmijaći npr. sa liste jedne stranke jednog ili dvojicu kandidata, od druge stranke drugu dvojicu itd.“ , kaže Arnautović.

Inicijativu Sulejmana Tihića podržavaju njegovi prudski partneri Milorad Dodik i Dragan Čović. Prijedlog izmjena Izbornog zakona očekuje se u državnom parlamentu do kraja ovog mjeseca.

dw-world.de/radiosarajevo.ba