B. Weber o Berlinskoj konferenciji: Zauvijek zakopati ideju o razmjeni teritorija

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron organiziraju krajem aprila u Berlinu konferenciju na koju su pozvane zemlje zapadnog Balkana kao i Hrvatska, Slovenija te predstavnici Europske komisije, saopćeno je iz Berlina.

„Na konferenciji, 29. aprila se očekuju najviši predstavnici tih zemalja“, rekao je jedan glasnogovornik njemačke vlade za njemačku novinsku agenciju DPA.

Piše: Faruk Vele

Glavna tema razgovora trebale bi biti stabilnost i povoljan razvoj regije. Kako je naglasila DPA, njemačka kancelarka i francuski predsjednik s gostima žele raspravljati o posebnim izazovima u regiji, posebno o odnosima Srbije i Kosova.

O tome šta donosi konferencija u Berlinu za Radiosarajevo.ba govori Bodo Weber njemački politički analitičar i viši saradnik Vijeća Centra za politiku demokratizacije (DPC).

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate najavu održavanja konferencije u Berlinu i šta se od tog susreta može očekivati?

BODO WEBER: U ovom trenutku imamo vrlo ograničene informacije o tom skupu. Razlog može biti činjenica da još uvijek nije napravljen veliki plan same inicijative. Glavna tema i povod sastanka lidera regije je, svakako, blokada pregovora Europske unije sa Beogradom i Prištinom u vezi sveobuhvatnog, konačnog sporazuma.

Za nadati je da će ovaj skup zauvijek zakopati krajnje opasnu ideju o razmjeni etničkih teritorija i biti uvod u jedno potpuno resetovanje pregovora. Nadam se da će biti i razgovora o predstojećoj odluci EU o otvaranju predpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, i da važno i pozitivno učešće francuskog predsjednika Macrona znači početak kraja njegove blokade politike proširenja Unije.

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu situacija se ovdje pogoršava. Kako vidite trenutne prilike na Balkanu i kamo sve ovo može da odvede s obzirom na ratnohuškačku retoriku ovdašnjih lidera i opasne politike? Primjerice, Milorad Dodik najavljuje okupljanje rezervnog sastava policije, postoje dokazi o naoružavanju, gradi se paralelna obavještajna služba RS... S druge strane, lider HDZBiH otvoreno obnavlja Herceg-Bosnu u Mostaru itd.

BODO WEBER: Činilo se poslije Opštih izbora u BiH oktobru prošle godine, tj. ulaskom Milorada Dodika u Predsjedništvo  BiH te ispadanjem predsjednika HDZ BiH, Dragana Čovića, da će se nacionalna retorika na srpskoj i hrvatskoj strani zaoštriti. To se, čini mi se, trenutno dešava, mada rano procijeniti da li će to imati i neke praktične, destabilizirajuće implikacije.

Novi set prijedoženih zakona/amandmana o sigurnosti Vlade Republike Srpske je svakako zabrinjavajući znak.

Ako je Vlada RS zaista vidi problem u slabljenju kapaciteta MUP RS zbog 100, 200 policajaca poslanih na pomoć Graničnoj policiji BiH, mogli bi tražiti povećanje budžeta GP BiH. Graničnoj policiji dugo nedostaje 500 policajaca zbog dugogodišnje blokade Banja Luke na povećanje njezinog budžeta u Fiskalnom vijeću. 

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na pojave poput špijunske afere na relaciji BiH-Hrvatska-Slovenija? Zagreb se suočava s ozbiljnim optužbama. Njemčki mediji pišu da je to, zapravo, dio nastojanja da se formira treći etnitet u BiH?

BODO WEBER: U BiH sa svojim politiziranim pravosuđem i bezbednosnim agencijama, bojim se da, nažalost, nikad nećemo saznati da li stoji nešto realno iza navodne špijunske afere. Reakcija zvaničnog Zagreba, kao i cijele javnosti, bojim da će ponovo potvrditi tezu da je Hrvatska postala trojanski konj prolitike proširenja otkad je ušla u EU.

U svakoj uređenoj demokratskoj državi bi vlada sigurnosnim službama dala da istražuju iznesene navode, a u parlamentu osnovala anketni odbor - pa makar zaključila na kraju da nema ništa iza cijele priče.  

Radiosarajevo.ba: Gdje je u svemu ovome ruski utjecaj? Mnogi ukazuju na njega.

BODO WEBER: Nema ga, odnosno ima ga u toj mjeri u kojoj ga je bilo i tokom zadnje decenije - on je isključivo proizvod političke slabosti Zapada, prije svega EU prema regiji.