Ambalaža - novac koji mi u BiH bacamo

Dok u Bosni i Hercegovini ambalaža predstavlja otpad, u drugim zemljama donosi milione eura, pokazuje posljednji izvještaj Istraživačkog centra Populari.

U sklopu projekta britanske ambasade u BiH pod nazivom "EU priče", Populari je nedavno objavio izvještaj pod naslovom "BiH - Vječito poseban slučaj" – bh. pristup upravljanju ambalažnim otpadom

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svako od nas proizvede oko jedan kilogram otpada svaki dan i svaki stanovnik ove zemlje proizvede 27.557,5 kilograma otpada tokom svog života.  Ambalaža čini oko 30 posto svog našeg smeća. Svaki put kad odemo u prodavnicu, kupimo gotovo istu količinu otpada kao i proizvoda. Ako se ne reciklira, predstavlja ozbiljan ekološki problem, ali je i industrija vrijedna milijarde eura.

U Belgiji, zemlji po mnogo čemu sličnoj BiH, organizacija Fost Plus nalazi se na čelu sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom. Samo u 2011. je ostvarila prihod od 128 miliona eura. A pola te cifre potiče od prodaje materijala za reciklažu. Nijemci recikliraju oko 73 posto svog ambalažnog otpada, što je među najvišim stopama u Europi,  a prema podacima Evropske agencije za okoliš, samo pet posto ukupne količine otpada u BiH se reciklira - ostatak se odlaže na deponije.



U poređenju s ostatkom regiona, bh. podaci o ponovnoj upotrebi otpada izgledaju smiješno. Zagreb reciklira 40 posto otpada, i namjerava povećati procenat na 70 posto u narednom periodu, jer se smatra da su trenutne cifre preniske. Beograd je nedavno uveo sistem odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u sklopu Nacionalne strategije upravljanja otpadom, kojom se predviđa puno uvođenje europskih standarda u recikliranju do 2019.

Promocija neefikasnosti

Ponovnom upotrebom i recikliranjem ostvaruju se ogromne uštede energije: 95 posto kod aluminija, 90 posto kod plastike, 60 posto kod papira i kartona, 33 posto kod stakla…; imamo li na umu da je energija vjerovatno najskuplji deficitarni strateški resurs, postaje nam jasna vrijednost otpada

S druge strane, Sarajevo reciklira nešto malo više od deset posto otpada koji proizvode njegovi stanovnici.

“Ključni problem u BiH su skromne ambicije. Način na koji su postavljene izuzetno niske reciklažne kvote, puno niže nego u susjednim zemljama promovira neefikasnost i obesmišljava uspostavljanje sistema upravljanja ambalažnim otpadom po EU standardima. Ciljevi i kvote se stalno povećavaju, i trenutno iznose 55-60 posto, mada ih zemlje kao što su Njemačka i Danska znatno prebacuju”, pokazuje izvještaj.

U BiH, međutim, ciljevi su znatno niži, trenutno osam posto, a planirano je da se povećaju na 35 posto do 2016.  Dok BiH dosegne 35 posto, druge zemlje će razviti nove tehnologije i dići kvote na maksimum. Uz jasno uočljiv nedostatak koordinacije između entiteta u implementaciji domaćeg zakonodavstva vezanog za ambalažni otpad, kao i asimetrija zakonskih rješenja u entitetima, BiH nema strateški pristup koji pravi novac.

“Bude li nastavila ovim tempom, uz zakonska rješenja koja su trenutno na snazi, BiH neće ići dalje”, zaključuje se u izvještaju Istraživačkog centra Populari, koji je prenijela novinska agencija Fena.