ACIPS: Budućnost Suda i Tužiteljstva BiH su neupitni

Budućnost Suda i Tužiteljstva BiH su neupitni i njihovo postojanje se ničim ne može dovesti u pitanje, rečeno je danas u Sarajevu na javnoj diskusiji upriličenoj u organizaciji Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS).

Govoreći o temi "Budućnost Suda i Tužiteljstva BiH - Procesuiranje ratnih zločina i organiziranog kriminala", predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milorad Barašin odbacili su sve neargumentirane napade i zlonamjerne pokušaje podrivanja rada ovih institucija.

Posebno su se osvrnuli na izglasavanje odluke u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NS RS) 13. aprila ove godine o raspisivanju referenduma na kojem se gra?ani ovog entiteta trebaju izjasniti da li podržavaju zakone nametnute od Visokog predstavnika, posebno one koji se odnose na Sud i Tužilaštvo BiH.

"Smatram ideju o referendumu opasnom, jer bi to bilo pogubno za državne institucije. Danas su to Sud i Tužilaštvo BiH, a sutra će biti svaka državna institucija koja nije po volji političara", kazala je Kreso.

Ona je dodala da je Sud BiH izložen “nepoštenim i zlonamjernim” optužbama o pristrasnosti na suđenjima za ratne zločine. "Uvjeravam vas da sudimo samo počiniocima teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava, a ne zanima nas njihova nacionalna pripadnost", rekla je Kreso

Prema njihovim riječima, državne pravosudne institucije nisu ustanovljene da bi se nekome dopadale, ili ne, nego su tu da vrše zakonom definirane funkcije, te doprinesu pozitivnim procesima u BiH.

I Barašin i Kreso potcrtali su riješenost da rad državnog tužiteljstva i suda ubuduće učine još efikasnijim, dovodeći to u vezu s obavezom realiziranja državne strategije za procesuiranje ratnih zločina, ali i procesuiranja svih drugih oblika kriminaliteta, uz opasku da niko ne može biti iznad zakona.

Barašin je rekao kako se za budućnost ove institucije ne treba brinuti: "To je institucija koja je osnovana i koja radi svoj posao, samo mora davati veće rezultate. Mi imamo rezultate, ali uvijek tražim da se sve digne na veći i vići nivo. Kakve veze ima referendum s radom Tužilaštva? U Tužilaštvu rade tužioci koji su profesionalci i koji svoje obaveze vrše u skladu sa zakonom", istakao je Barašin.
 
Također, Barašin je najavio kako će ove godine Državno tužilaštvo okončati “sve predmete koji su značajni po državu”, poput slučajeva “Dobrovoljačka ulica” i “Tuzlanska kolona”. Ovi slučajevi se odnose na stradanje nekoliko pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Sarajevu i Tuzli u maju 1992. godine.  

Osudili su sve aktivnosti koje su u sferi dnevne politike, a kojima se pokušava dovesti u pitanje legitimitet spomenutih pravosudnih institucija. U tom kontekstu, rečeno je da zaključci NSRS-a u vezi sa Sudom i Tužiteljstvom BiH ne mogu ni na koji način utjecati na njihov ustavom i zakonom definirani status.

Analitičar Vijeća za demokratizaciju politika Kurt Bassuener izjavio je da zaključci NSRS-a predstavljaju antidejtonski potez te da je on uslijedio zbog svojevrsnog povlačenja međunarodne zajednice iz situacije u BiH.

Bassuener smatra da međunarodna zajednica u ovoj situaciji mora nedvosmisleno stati iza BiH i njenog teritorijalnog integriteta, te da bi na tom planu bilo neophodno američko liderstvo.

"Ovo što se dešava jeste neligitimno i Republika Srpska nema legitimitet da pokreće pitanje referenduma kada se radi o Sudu i Tužiteljstvu BiH", kazao je Bassuener.

Ustavnopravni aspekt postojanja Suda i Tužiteljstva BiH elaborirao je potpredsjednik Ustavnog suda FBiH i ad hoc sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, podsjećajući da se Ustavni sud BiH u više navrata očitovao o ustavnosti zakona o državnom sudu i tužiteljstvu i utvrdio da su oni doneseni u skladu s Ustavom.