400 građana BiH do sada tražilo azil u EU

Svi pokušaji građana BiH koji zatraže azil u zemljama Evropske unije unaprijed su osuđeni na neuspjeh, izjavio je danas u Sarajevu ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, govoreći na konferenciji za novinare sa generalnim direktorom Službe za imigraciju Kraljevine Belgije Freddyjem Roosemontom.

Konfrencija za novinare je održana nakon što su njih dvojica jučer održali sastanak s načelnicima općina iz kojih dolazi najveći broj državljana BiH koji su u proteklom periodu zatražili azil u Belgiji i time povrijedili obaveze BiH preuzete prilikom stupanja na snagu liberalizacije viznog režima sa zemljama Evropske unije.

Sastanak u Odžaku sa načelnicima općina Modriča, Gradačac i Odžak, kao i susret s lokalnim stanovništvom, potvrdio je lošu socijalno-ekonomsku sliku tog prostora, ali Ahmetović je upozorio da odlazak u zemlje Evropske unije i traženje azila neće poboljšati socijalni status niti jedne osobe, ako se uzme u obzir da se BiH u Evropskoj uniji smatra zemljom čiji građani ni po jednom osnovu ne ispunjavaju uvjete za dodjeljivanje međunarodne zaštite.

Ministar je, mađutim, istaknuo da je ukupno do sada 400 državljana BiH zatražilo azil u zemljama Evropske unije, što zasigurno u ovom trenutku ne može ugroziti bezvizni režim.

- Ipak, i vlast i građani naše zemlje moraju biti odgovorni kada je u pitanju odluka o liberalizaciji viznog režima za građane BiH, jer ona predstavlja najznačajniji korak prema evropskim integracijama, kazao je Ahmetović, ponovivši apel svim građanima BiH da ne zloupotrebljavaju bezvizni režim jer time nanose štetu i sebi i cijeloj BiH.

Saradnja koja je u rješavanju ovog problema ostvarena sa institucijama BiH i ministrom Ahmetovićem može poslužiti kao primjer mnogim zemljama, kazao je direktor belgijske Službe za imigraciju Roosemont.

- Čim se problem pojavio, učinjeno je sve na rješavanju problema, kazao je on, naglasivši kako je apsolutno uvjeren da će zajedničkim djelovanjem dvije vlade naći rješenje u kratkom roku.

Roosemont je istaknuo kako problem nije u slobodi kretanja, nego u tome što je jedan broj državljana BiH loše informiran o pravu na azil u Belgiji.

Oni u ovu zemlju dolaze s lažnom nadom da će dobiti boravak, smještaj, posao..., ali "realnost je potpuno drugačija", jer državljani BiH nemaju pravo na azil u EU, odnosno ne treba im međunarodna zaštita.

- Ishod po njih bit će negativan. Te zahtjeve je lako obraditi i njihov povratak je neizbježan, rekao je Roosemont.

Oni će u BiH biti vraćeni ili dobrovoljno ili prisilno, a u toku trajanja procedure bit će smješteni u prihvatnom centru, gdje će imati samo krevet i hranu. Od nekih će čak biti zatraženo da se sami snađu za smještaj, te se mogu naći na ulici s porodicom.

Prema podacima koje je naveo Roosemont, do naglog povećanja broja lažnih azilanata je došlo u augustu, kada je zahtjev za azil podnijelo 80 odraslih osoba, a krajem septembra taj broj dostiže 130 zahtjeva za azil od strane odraslih osoba, odnosno za ukupno 250-300 ljudi.

Ovo naglo povećanje primoralo je belgijske vlasti da stupe u kontakt s ministrom Ahmetovićem i dogovoreno je nekoliko aktivnosti koje su vezane za identifikaciju, povratak ljudi i razmjenu informacija.

- Iznošenje ovih informacija je veoma značajno, jer je jasno da su azilanti prevareni, iako još ne znamo ko je organizirao ta putovanja, dajući im pogrešne informacije, kazao je Roosemont, dodajući da će nasjedanje na lažne informacije i u budućnosti značiti da će ljudi samo uzalud trošiti vrijeme i novac.

Poručio je da cilj nije ograničavanje slobode kretanja.

- Ljudi iz BiH su dobrodošli u Evropu i Belgiju kao poslovni ljudi, turisti, u posjete porodicama, ali ne i da traže azil, kazao je Roosemont.

Odgovarajući na pitanje da li postoje dokazi da iza ovih putovanja u Belgiju stoje organizirane kriminalne grupe, ministar Ahmetović je kazao da su se odmah nakon početnih informacija o azilantima u Belgiji pojavile sumnje da se radi o organiziranim odlascima, kao i indicije da iza toga stoje organizirane kriminalne grupe.

Sumnje potvrđuje i to što se sve događalo na jednom prostoru, u kratkom vremenu i da su svi išli u jednu državu. Agencije za provođenje zakona rade na identifikaciji onih koji se dovode u vezu s odlaskom azilanata, a Ahmetović očekuje da će o rezultatima istrage javnost biti brzo obaviještena.

Postavljeno je i pitanje zbog čega se BiH našla izložena prijetnjama ukidanjem vizne liberalizacije zbog 400 lažnih azilanata, dok neke zemlje iz regiona imaju neuporedivno veći broj slučajeva (28.000 Srbija ili 10.000 Makedonija) a da su prema njima reakcije bile puno blaže. Roosemon je, međutim, ponovo izrekao pohvale na račun bh. vlasti koje su odmah uvidjele problem.

- U BiH nismo nikoga morali ubjeđivati na postoji problem. Predstavnici vlasti su odmah shvatili problem, kazao je on.

Roosemont je naglasio i da Belgija nikad nije tražila pokretanje procedure za ukidanje vizne liberalizacije za BiH, nego rješavanje problema azilanata i da je samo signalizirala postojanje ovog problema.

Dodao je da Belgija nije jedina koja odlučuje o ukidanju vizne liberalizacije, nego svih 27 članica EU, kao i druge evropske institucije koje su i donijele odluku u viznoj liberalizaciji (Evropski parlament i Vijeće Evropske unije).