20 godina od bitke na Brčanskoj Malti

20. godina poslije, događaji na Brčanskoj Malti u Tuzli, u BiH se različito tumače. Za jedne je tog dana Tuzla "odbranjena od agresije", dok drugi tvrde da je tada "počinjen zločin nad nedužnim pripadnicima JNA".

15. maja 1992. godine, pri pokretu kolone vojnika i rezervista JNA iz tuzlanske kasarne Husinska buna, došlo je do sukoba tokom kojeg je poginulo 49 pripadnika JNA i četiri tuzlanska policajca. U Tuzli su upriličena dva odvojena skupa na kojima su obilježeni događaji na Brčanskoj Malti. Delegacija iz Republike Srpske odala je počast poginulim pripadnicima JNA, dok su građani Tuzle i boračke organizacije odali počast branitelima stradalim u proteklom ratu.

U BiH su i danas različita gledišta na događaje u Tuzli 15. maja 1992. godine. Ministar rada i boračke zaštite u vladi Republike Srpske Petar Đokić jedan je od onih koji misle da je tada počinjen zločin nad pripadnicima bivše JNA. "To je za sve nas pretužan događaj. Tužan je još i više zato što ni nakon 20 godina pravosudne institucije u BiH i Hagu nisu željeli i još uvijek ne žele procesuirati ovaj slučaj te kazniti odgovorne koji su isplanirali i počinili ovaj zločin", kazao je Đokić.

Prijetnje ratom uoči bitke na Brčanskoj Malti
Analitičari smatraju da se tadašnji događaji u Tuzli ne mogu tumačiti van konteksta sveukupnih ratnih zbivanja koja su potresala BiH. Dva dana uoči bitke na Brčanskoj Malti, gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić je u telefonskom razgovoru sa majorom bivše JNA Tomislavom Pračerom, uprkos prijetnjama ratom, odbio proglasiti autonomiju. Pračer: "Proglasite bre neku autonomiju i izjavite da želite da živite u Jugoslaviji". Bešlagić; "Ma, ne dolazi u obzir! Kakva Jugoslavija!?" Pračer; "Jebi ga, onda je rat".

Rat je već tada pustošio cijelu BiH u čemu je, prema svjedočenju nekadašnjeg komandanta 2. vojne oblasti JNA generala Milutina Kukanjca, JNA imala ključnu ulogu. "Vojska kojom sam ja komandovao je prvi put u historiji zaokružila srpske zemlje zajedno sa srpskim narodom na tim prostorima. To je jedna činjenica koja se svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nenamjerno zanemaruje", kazao je Kukanjac u intervjuu za srpsku televiziju 1994. godine.

Slučaj Ilije Jurišića
Tzv. Tuzlansku kolonu činile su naoružane i opremljene aktivne jedinice i rezervisti bivše JNA, te pripadnici srpskih paravojnih formacija.

Na suđenju Iliji Jurišiću u Beogradu, svjedok odbrane Niko Jurić, bivši pripadnik tuzlanske policije, kazao je da su se prvi pucnji 15. maja čuli iz kasarne Husinska buna. U borbama koje su uslijedile, poginulo je 49 vojnika JNA i četiri pripadnika tuzlanske policije.

Srbijansko pravosuđe danas nastoji dokazati da je na Brčanskoj Malti počinjen zločin nad pripadnicima bivše JNA. Prvostepena presuda protiv Ilije Jurišića, koji je 15. maja 92. bio dežurni operativni u tuzlanskom Štabu centra sigurnosti, poništena je zbog neadekvatnih dokaza. U obnovljenom postupku Jurišić se brani sa slobode.

Revidiranje historije
Bivši gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić za Deutsche Welle kaže da Beograd i dalje želi biti politički tutor sljedbenicima Radovana Karadžića u BiH, a da procesuiranjem slučajeva poput Tuzlanske kolone i Dobrovoljačke nastoji "izjednačiti žrtvu i agresora". "Morat ćemo sačekati da ljudi u Srbiji shvate da će istina ipak izaći na vidjelo i da se pokaže sva apsurdnost suđenja Jurišiću. Da imaju bilo kakav dokaz, taj bi proces davno bio završen", kaže Bešlagić.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko vjeruje da Srbija pomenute slučajeve koristi kako bi revidirala istinu o početku rata, ali da su sudovi u Hagu, Londonu i Beču "ogolili laž koja se godinama upotrebljava, a koja se u srbijanskoj javnosti tretira kao istina".