90 miliona ljudi u svijetu je gladno

Foto: AP

Najrazvijenije zemlje svijeta (G-8) na samitu od 8. do 10. jula u Italiji preuzet će obavezu da tokom iduće tri godine ulože više od 12 milijardi dolara za razvoj poljoprivrede, u okviru napora da se poboljša globalna prehrambena sigurnost, objavio je londonski Financial Times.

Britanski poslovni dnevnik navodi da takvu obavezu sadrži nacrt deklaracije koju bi na kraju samita "osmorke", koji počinje u srijedu u talijanskom gradu L'Aquilla, trebalo da usvoje svi čelnici G-8.

Pozivajući se također na nacrt spomenutog saopćenja, Financial Times ističe da će se lideri G-8 obavezati da naprave pozitivan zaokret i preokrenu sadašnju tendenciju "smanjenja službene razvojne pomoći (za poljoprivredu) i sredstava koja se iz nacionalnih finansija izdvajaju za agrar".

U istom dokumentu se ukazuje da su se uslijed smanjenih ulaganja u poljoprivredu i neodgovarajućeg nivoa prehrambene sigurnosti uvećale cijene hrane i da se znatno povećao broj gladnih ljudi u svijetu.

SAD i Japan će osigurati najveći dio sredstava navedenog fonda, jer bi svaka od dvije privredno najmoćnije zemlje svijeta trebalo za te namjene da izdvoji između tri i četiri milijarde dolara, navodi FT, pozivajući se na izvore u UN-u i dužnosnike G-8.

Američki ministar za poljoprivredu Tom Vilsack prošle je sedmice izjavio da bi njegova zemlja mogla staviti naglasak na borbu protiv gladi na globalnom nivou, dajući hitnu prehrambenu pomoć ugroženim ljudima, ali i pomažući siromašnim zemljama da povećaju vlastitu proizvodnju hrane.

Globalna recesija je od svog početka gurnula u teško siromaštvo 90 miliona ljudi, upozoravaju Ujedinjene nacije, uz napomenu da bi smanjenje inozemne pomoći moglo izazvati još više slučajeva gladi i bolesti.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izjavio je da su siromašni ljudi i ranije bili najveće žrtve ekonomske krize i apelirao na razvijene zemlje da ne smanjuju budžet za pomoć, prenio je Reuters.

Prema podacima UN-a, trenutno u ekstremnom siromaštvu živi 55 do 90 miliona više ljudi nego što se očekivalo prije nego što je svjetska privreda zapala u krizu.

Zemljama u razvoju, čiji je brzi privredni rast smanjivao broj siromašnih, više ne predstoji tako svijetla budućnost.

Ki-moon je u predgovoru UN-ovom godišnjem izvještaju o napretku pozvao vlade zemalja donatora da nastave osiguravati sredstva za projekte poput izgradnje zahoda za 1,4 milijarde ljudi koji ih nemaju, uslijed čega su izloženi povećanom riziku od oboljenja.

Nekoliko humanitarnih organizacija također je danas saopćilo da je zbog ekonomske krize sve više ljudi bolesno.

"Manjak inozemne pomoći će vjerojatno dovesti do značajnog broja smrtnih slučajeva i oboljenja koji su mogli biti izbjegnuti", navodi se u izveštaju UNAIDS-a i Svjetske banke.

Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, koja okuplja 186 nacionalnih organizacija, upozorila je na rastuću opasnost od epidemije deng groznice, meningitisa i drugih bolesti, za koje će siromašne zemlje trebati pomoć da bi se s borile protiv njih.

U izvještaju te organizacije se upozorava da će bogate države smanjujući pomoć same sebe izložiti većem riziku po javno zdravlje.

Financial Times/Reuters/radiosarajevo.ba