Intervju / Amra Muslić: Svaka žena treba prijaviti nasilje, zaštiti sebe i svoju djecu

04. 04. 2018. u 20:37:00 J. Ć.

Shares: 334

Kada se zbog dugogodišnjeg nasilja u porodici ljubav ugasi tada žena s osjećajem straha i krivnje, nedostatkom samopouzdanja i samopoštovanja, očajna i bez perspektive spas traži pod okriljem Sigurne kuće.

Ove ustanove namijenjene su privremenom zbrinjavanju žrtava porodičnog nasilja i predstavlja realizaciju prava žrtve nasilja u porodici na fizičku i psihičku sigurnost, odnosno zaštitu života, tjelesnog integriteta i duševnog zdravlja i sprječavanje daljeg nasilničkog ponašanja.

U BiH postoji devet Sigurnih kuća sa 173 raspoloživa mjesta

Sigurna kuća u Sarajevu je jedna od najvećih, a menadžerica ove ustanove Amra Muslić  je u razgovoru za Radiosarajevo.ba govorila o nasilju u porodici, proceduri smještaja te psihološkom i ekonomskom osnaživanju žena. 

"U Sigurnoj kući trenutno boravi 29 osoba. To su djevojke, žene i djeca. Prijem u Sigurnu kuću se vrši po preporuci Centra za socijalni rad. Fondacija lokalne demokratije 2000. godine potpisala je ugovor o saradnji s Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i MUP-om KS-a. Dakle, postali smo ravnopravan partner u prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici“,  govori na početku razgovora Muslić.

Svaka osoba nasilje u porodici može prijaviti na SOS telefon 033 222 000

"Telefon za prijavu nasilja je otvoren 24 sata, a mogu ga pozvati i osobe koje se žele posavjetovati kako nekome pomoći. Kada se nasilje prijavi (na SOS broj, policiji ili u Socijalni rad) nakon obavljenog razgovora i procjene da li je ta osoba za Sigurnu kuću, realizira se smještaj u istoj", naglašava naša sugovornica.

Žrtva porodičnog nasilja: Sklanjala sam djecu da ne gledaju kako me tuče

Maksimalan period boravka šest mjeseci 

Dužina boravka u skloništu zavisi i od toga koliko Sud izrekne žaštitne mjere.

Najčešće se izriču dvije zaštitne mjere i to: zabrana uznemiravanja žrtvi nasilja i zabrana približavanja žrtvi nasilja na određenoj udaljenosti i u skladu s tim osobe i borave u Sigurnoj kući.

Nisi kriva / Ciklični krug nasilja nad ženama 

"Kada govorimo o ženama u Sarajevu, odnosno u BiH, najčešće prijavljuju fizičko nasilje, jer je ono i prepoznatljivo. Međutim, kada s njima razgovaramo vidimo da je to uvijek kombinacija više oblika nasilja. To nije nikada samo fizičko već i psihološko, seksualno i najprisutnije ekonomsko nasilje te nedostatak podrške od srodnika. Zato je jako važno izvještavanje i govor o tome da postoje institucije koje mogu pomoći, zakon koji ih štiti i primjenjuje se. Jer, kada prijavite nasilje u roku 24 sata dobijete zaštitne mjere“, ističe Muslić.

Amra Muslić, menadžerica Sigurne kuće - undefinedFoto: Faruk Zametica / Radiosarajevo.ba: Amra Muslić, menadžerica Sigurne kuće

Šta žrtvama nasilja u porodici nudi Sigurna kuća

Pored toga što nudi sklonište za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja, Sigurna kuća nudi i sklonište za djevojke žrtve seksualnog nasilja, incesta, silovanja i drugih oblika nasilja te SOS telefon za prijavu nasilja u porodici koji je dostupan 24 sata, (1265 za područje Federacije BiH i 1264 za područje Republike Srpske).

Šta mogu poduzeti žrtve nasilja u porodici

"U Sigurnoj kući možete dobiti privremeni boravak u kojem nudimo prije svega fizičku zaštitu i sigurnost, što je najvažnije za svaku žrtvu nasilje, a nakon toga svaka žrtva prolazi psihosocijalni tretman koji podrazumijeva individualni i grupni rad gdje se sa žrtvama radi na jačanju i vraćanju njihovog samopouzdanja i samopoštovanja. Kada se žrtva osnaži pravi se individualni plan zaštite za svaku žrtvu. Svaka osoba odluči šta želi dalje. Mi smo tu samo da budemo podrška i da je osnažimo.

Postoje žene koje se odluče na potpuni prekid bračne ili vanbračne zajednice i tada se uključuje naša pravna služba. Osim psihološkog osnaživanja pomažemo im pronaći stan, posao... Dakle ide jedan dugotrajan proces osamostaljivanja. U slučaju da žena pokuša spasiti bračnu zajednicu onda je jako bitna dobrovoljnost partnera kod kojeg je detekovano nasilje.

Ukoliko je i on saglasan da se sačuva porodica tada zajedno sa Službama socijalne zaštite radimo s tim muškarcem na uspostavljanju normalnog ponašanja, učenju nenasilne komunikacije, nenasilnog rješavanja konflikta ili ukoliko je nasilju bio uzrok alkohol, onda je uvjet da se muškarac prijavi u Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije kako bi se započelo liječenje", pojašnjava naša sugovornica.

Zapošljavanje i egzistencija najveći problem

Kada štićenice prilikom traženja posla kažu poslodavcu da se nalaze u Sigurnoj kući jer su žrtve nasilja u porodici te se žele osamostaliti i zaposliti kako bi hranile svoju djecu, najčešće nailaze na nezainteresiranost poslodavca i barijeru.

Naime, šira društvena zajednice nije senzibilisana za taj problem i, nažalost, tada su žene prisiljene vratiti se partneru zbog ekonomske zavisnosti.

"Veliki broj (60 posto) korisnica se vraća svome partneru upravo zbog ekonomske zavisnosti, ali imamo i pozitivne slučajeve gdje je došlo do reintegracije porodice, gdje je porodica očuvana i nije došlo do ponovljenog nasilja. Na žalost, imamo i druge slučajeve gdje se nasilje ponovi ali to je obično onda kada se žene same odluče vratiti partneru bez da sačekaju završetak psihosocijalnog tretmana ili partner nije pristao na neki vid psihološke pomoći te nije ništa uradio osim što je obećao da se nasilje neće ponoviti. Kod takvih slučajeva, na žalost, jako brzo imamo njihov recidiv i žene ubrzo ponovo prijavljuju nasilje“, naglašava te dodaje:

"Žene trebaju cijeniti sebe, jer ako cijenite sebe cijenit će vas i drugi. U slučaju da se dešava nasilje, svaka žena treba prijaviti i na taj način zaštiti sebe i svoju djecu“, rekla je na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba Amra Muslić, menadžerica Sigurne kuće te poručuje kako svaka žena zaslužuje biti voljena i poštovana.

 Pozvani ste da progovorite o nasilju, jer ako o nasilju iskreno ne progovorimo, nikad neće prestati! 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA