Žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini još uvijek čekaju izvršenje presude Suda u Strazburu

Trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije uzima maha, a ljudi nisu ni svjesni koliko lako mogu upasti u zamku. Evropska unija i Vijeće Evrope kontinuirano podržavaju vlasti u Bosni i Hercegovini u jačanju zaštite svih žrtava trgovine ljudima i osiguravanju poštivanja njihovih ljudskih prava.

"U avgustu 2009. godine odlučio sam da se prijavim za posao u Azerbejdžanu. Cilj mi je bio poboljšati svoju financijsku situaciju. Nisam ni slutio da će ovo umnogome promijeniti ostatak mog života i da će naredna decenija proteći u pravnoj borbi pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu", rekao je Seudin Zoletić, preživjela žrtva trgovine ljudima.

Podsjećamo, 33 državljana Bosne i Hercegovine 2009. godine su bili zaposleni kao privremeni građevinski radnici za SerbAz Design and Construction LLC u Azerbejdžanu. Tamo su im oduzeti pasoši i bivaju smešteni u prljavu i neuslovnu kuću, gdje su spavali među stotinjak drugih radnika.

10.06.22. 22:52

Seudin otišao u Azerbejdžan "trbuhom za kruhom": "Odmah su nam uzeli pasoše"

Marko Tamindžija, mladi student medicine prije no što biva zavrbovan za taj posao, opisuje dnevnu "rutinu" u Bakuu: "Ustajali smo u 4 i 30 ujutro i imali smo samo jednu kupaonicu za sve nas. Doručak je bio loš i često smo ga izbjegavali. Polazak na gradilište dogovoren je za 5 i 30. Radili smo do 19 sati, sa 30 minuta pauze za ručak. Najčešće smo išli spavati oko 23 sata. Nedjeljom nismo radili, ali nismo smjeli napuštati smještaj".

Hrane nije bilo dovoljno, Tamindžija je izgubio 24 kilograma, radnici nisu dobijali plaću.

Nevladina organizacija Centre for Migration Azerbaijan pomogla je radnicima da se vrate kući. Nakon mukotrpnih i dugotrajnih sudskih postupaka sa kojim preživjeli trgovine ljudima nisu bili zadovoljni, njih 33 je podnijelo zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Deset godina kasnije, u oktobru/listopadu 2021. godine, Sud je donio presudu u slučaju "Zoletić i drugi protiv Azerbejdžana"  i utvrdio kršenje člana "o zabrani ropstva i prisilnog rada" Evropske konvencije o ljudskim pravima od strane vlade Azerbejdžana. Sud je svakom podnositelju zahtjeva dodijelio naknadu od 5.000 eura, koja se još čeka.

07.11.19. 13:50

Mektić u Beču: Trgovina ljudima unosnija od trgovine drogom

Osobe koje su preživjele radnu eksploataciju, Seudin Zoletić i Marko Tamindžija, podijelile su svoja traumatična iskustva sa evropskim i regionalnim ekspertima borbe protiv trgovine ljudima, na dvodnevnoj konferenciji o borbi protiv trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije koja je održana u Beogradu, u septembru/rujnu 2022. godine. Konferenciju su organizovale akcije za borbu protiv trgovine ljudima Evropske unije i Vijeća Evrope koje se provode u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u okviru većeg zajedničkog programa pod nazivom "Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019 – 2022".

Ovakve priče pozivaju na oprez pri traženju posla u inostranstvu. Mnogi ljudi, posebno mladi, napuštaju Bosnu i Hercegovinu s nadom u bolju budućnost. Prema najnovijim Globalnim procjenama modernog ropstva Međunarodne organizacije rada (ILO), Walk Free i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), 50 miliona ljudi živjelo je u modernom ropstvu 2021. godine. Od tog broja, 28 miliona njih su žrtve trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.

Zvanični podaci pokazuju da je u Bosni i Hercegovini u periodu od 2017. do 2021. godine registrovano 306 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Osoba dobija status "potencijalne žrtve" kada je kao takvu identifikuje nadležno tijelo. Da bi osoba dobila status "žrtve trgovine ljudima", osuđujuća pravosnažna presuda mora biti donešena od strane nadležnog suda za počinjeno kazneno djelo trgovine ljudima. Statistika pokazuje da je najveći broj - 62% potencijalnih žrtava bilo izloženo prisilnom prosjačenju, a zatim 17% seksualnom iskorištavanju. Od 2017. registrovano je samo 8 potencijalnih žrtava trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije (2,6% svih žrtava). Kako se navodi u istraživačkoj studiji koju je objavio Projekat za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima u 2022. godini, postoje razlozi za vjerovanje da je stvarni broj žrtava trgovine ljudima znatno veći.

21.06.18. 10:08

Cvjeta trgovina ljudima u BiH: Među 83 slučaja u čak 47 uključena djeca

Mnogi slučajevi trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije ostaju neotkriveni, ili ih sudovi ne kvalifikuju kao takve. Žrtve se rijetko identifikuju i vlastima prijave svoje iskustvo. Osim toga, postoje slabosti u koordinaciji i saradnji među akterima koji se bave slučajevima trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije.

Od sredine 2019. godine projekat „Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini“ podržava Bosnu i Hercegovinu u sprovođenju standarda Konvencije Vijeća Evrope o akciji protiv trgovine ljudima i usklađivanju sa Strategijom za borbu protiv trgovine ljudima i politikama proširenja Evropske unije. Jedan od glavnih zadataka obje organizacije je jačanje zaštite svih žrtava trgovine ljudima i osiguranje poštivanja njihovih ljudskih prava. Projekat također ima za cilj da obezbijedi praćenje implementacije preporuka Grupe eksperata Vijeća Evrope za akciju protiv trgovine ljudima (GRETA) datim u izvještaju za Bosnu i Hercegovinu.

Kako bi se izbjegli rizici od postajanja žrtvom trgovine ljudima i iskorištavanja, projekat za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini podržao je državne institucije i nevladine organizacije u izradi brošure koja daje savjete o pravednim radnim uslovima i radnim pravima, o tome kako otkriti lažne oglase za posao i nezakonito zapošljavanje, kako se zaštititi od opasnih kriminalnih mreža. Oduzimanje pasoša/identifikacionih dokumenata jedan je od znakova mogućeg ograničavanja slobode kretanja i iskorištavanja. Kada se to dogodi, treba odmah potražiti pomoć. Najbolje bi bilo da se unaprijed informišete te uvijek imate kontakt podatke dostupnih diplomatskih i službi za podršku u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.