Znate li za priču o jednoj od najstarijih džamija u Sarajevu?

U naselju Vratnik u Sarajevu, starogradskoj lokaciji prepoznatljivom po mnogim građevinama i specifičnoj arhitekturi, nalazi se i jedna od najstarijih džamija u Sarajevu - Gerdeni hadži Husejinova džamija.

Vratnik je naselje u Sarajevu sagrađeno još u 18. vijeku, a utvrđeni grad Stari grad Vratnik, sada u istoimenom naselju, nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine od 2005. godine.

Stara vratnička tvrđava je povezana sa svojom lokacijom blizu cesti gdje su ljudi i dobra ulazili u grad sa istoka u to vrijeme, a Vratnik je i danas ostao turistička atrakcija posebno zbog svoje stare arhitekture i pogleda na Sarajevo.

Trending

Objavljen snimak "dječije igre" u Sarajevu, komentari: "Manje pucalo u ratu"

Legenda kaže da je Vratnik dobio ime zbog činjenice da je simbolizirao "vrata Sarajeva". Vrata utvrde, koja su izrađena od hrastovog drveta, bila su zatvarana pri svakom zalasku sunca i opet otvarana pri izlasku.

U Strošićima na Vratniku, nalazi se Gerdeni hadži Husejinova džamija, po nekim dokazima i predavanjima najstarija džamija na području Sarajeva.

Nastanak džamije

O historiji džamije, za portal Radiosarajevo.ba, govorio je historičar i arhitekt Mufid Garibija.

"Osnivač ove džamije je hadži Husejin, mada u narodu se ona zove džamija u Strošićima i spada u jednu od najljepših gradskih, i deset vratničkih džamija. Ima svoj mesdžid, a tajna se krije u njenom nastanku. O tome su govorile stare Sarajlije, ona je nastala u ranom periodu Osmanskog carstva, i zato je Sarajlije nazivaju najstarijom džamijom. Po mnogim historičarima, prava godina gradnje džamije je 1473 godina, i starija je od Careve džamije 12 godina, koja je dosta drugačija", kazao je Garibija. 

Najstariji mesdžid

Garibija ističe da su se nekada mnogi vjernici, muslimani pa čak i derviši okupljali na molitvi, ali da je lokacija bila više tajno mjesto.

"Mesdžid je jedan od najstarijih, i skroz drugačiji od ostalih, jako je plitak. Nekada je gorio kada je 1967. godine 23. oktobra Eugen Savojski zapalio Sarajevo. Po toj predaj, taj mesdžid nije imao munare, a munara nastaje nešto kasnije i dobiva titulu mesdžida najstarijeg tipa. 

U taj vakat, nakon vladavine Osmanskog carstva, nastaje džamija na maloj periferiji Sarajeva koje se tada tek počelo širiti. U to doba bilo je mnogo vjernika muslimana koji su dolazili da klanjaju, a usput su dolazili i tzv. putujući derviši, među kojima je bio i hadži Husejin. 

Međutim, nikome nije u tadašnjem režimu odgovaralo da je bilo muslimana prije dolaska Isa bega Ishakovića, ali to nije tačno. Muslimana je bilo u Sarajevu i ranije, a oni su bili po padinskim dijelovima grada. Neki od tadašnjih muslimana živjeli su u mahali gdje se danas nalazi Gerdeni hadži Husejinova džamija, koja je bila kao jedna mala kuća ali sakrivena od javnosti. 

Džamija manjih dimenzija, potpuno je skrivena, a njenu posebnost čini mihrab. Vidi se da ga je radio neko sličan bogumilima, i toliko je jednostavan da čak podsjeća na pećinu", ističe naš sagovornik. 

Djevojačka česma 

Pored Gerdeni hadži Husejinove džamije se nalazi i Djevojačka česma, koja govori o pojavi i dolasku čiste vode u taj vakat u Sarajevskim naseljima, kaže Garibija. 

"Uz Gerdeni hadži Husejinovu džamiju se nalazi i djevojačka česma, koja je igrala jako važnu ulogu kada je u pitanju pojava vode u Sarajevu. Postoje dvije verzije priče o nastanku ove česme. Jedna je da je Gazi Husrev-beg tada tražio vrelo kako da bi mogao praviti džamiju i tragao je zajedno s prijateljima po ovom lokalitetu. Prema predanjima jedna žena je rekla da vrelo izvire iz Crne pećine pa ako im se svidi da ga dovedu. Živjela je u ulici Strošići i zamolila je da se pored njene kuće napravi česma. Pronašli su vrelo i doveli vodu do Sarajeva", ističe Garibija.

23.06.23. 09:05

Ovo su preporuke za kupovinu kurbana za Bajram

Ispričao nam je i drugu verziju priče.

"Druga verzija je da su dvije sirote djevojke tkale, i od sakupljenog novca bi dovele vodu s vrela u ovaj prostor. I u prvoj i u drugoj verziji priča su u pitanju djevojke i zato se ova česma zove Djevojačka česma", kazao je Garibija, te dodao: 

"To je jedina Djevojačka česma u Sarajevu koja je vremenom nestala i obnovljena od drugačijih materijala jer su prije korita bila drvena. Ova korita su imala i drugu svrhu jer su ljudi koji su imali bolesti srca uzimali i koristili drvo u koje je udarala voda kao zaštitu/hamajliju, ispričao je naš sagovornik.