Znate li šta je zajedničko Akademiji likovnih umjetnosti, Narodnom pozorištu i Vijećnici u Sarajevu?

2
Radiosarajevo.ba
Znate li šta je zajedničko Akademiji likovnih umjetnosti, Narodnom pozorištu i Vijećnici u Sarajevu?
Foto: N.G / Radiosarajevo.ba / Akademija likovnih umjetnosti

"Jer ovo je grad u kome možda i nisam bio najsretniji, ali u kome i kiša kad pada nije prosto kiša", glase stihovi iz pjesme o Sarajevu legendarnog bh. pisca Izeta Kike Sarajlića.

I zaista nije.

Sarajevo izgleda zaista prelijepo u bilo koje doba dana, noći, mjeseca ili godine.

Miletić o potezima Trojke: Kao da im je neko "sihire bacio", zar je fotelja toliko vrijedna?

Miletić o potezima Trojke: Kao da im je neko "sihire bacio", zar je fotelja toliko vrijedna?

O ljepoti prijestolnice svjedoče i fotografije koje je večeras zabilježio fotoreporter portala Radiosarajevo.ba Nedim Grabovica.

Akademiju likovnih umjetnosti, Narodno pozorište i Vijećnicu Sarajevu je poklonio veliki češki arhitekt Karlo Paržik.

Realizirao je više stotina projekata, a neka od njih postala su najznačajnija obilježja grada.

Narodno pozorište
Foto: N.G / Radiosarajevo.ba: Narodno pozorište

Jedno od njegovih monumentalnih djela je i zgrada Akademije likovnih umjetnosti koja je najprije bila Evangelistička crkva izgrađena 1899. godine u romansko-bizantijskom stilu. Paržik je projektom osmislio i prostor bogosluženja u centralnoj potkupolnoj građevini. Krila objekta sagrađena su oko 1911. godine.

Paržik je u duhu historicizma projektirao i Palaču pravde 1914. godine, u blizini tadašnje Evangelističke crkve. Tačnije, projektirao je pravosudnu palaču koja je bila potrebna za rješavanje raznih pravnih i političkih pitanja, a u kojoj je danas smještena zgrada Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Također, u blizini Palače pravde nalazi se i Narodno pozorište koje je prema Paržikovom projektu izgrađeno 1897. godine.

Drugi značajan projekt u pseudomaurskom stilu je i sarajevska Vijećnica. On je Vijećnicu zamislio u obliku jednakostraničnog trokuta na čijim se krajevima nalaze kružni tornjevi pokriveni kupolama, smatrajući kako oblik zgrade uvjetuje oblik parcele i želeći da od nje napravi monumentalnu potkupolnu građevinu. Kako Paržik nije želio ispuniti zahtjeve tadašnjeg ministarstva, zgradu su po izmijenjenom projektu radili Aleksandar Wittek i Ćiril Iveković.

Donosimo i još jedan zanimljiv detalj na ovu temu:

Zajednička ovim građevinama je također i iluminacija fasada. Iluminaciju fasada projektovali su svjetlo dizajneri Jasmina Memić i Srđa Hrisafović.

Vijećnica
Foto: N.G / Radiosarajevo.ba: Vijećnica

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije