Žene-sudije u BiH: Nezaštićene, ali nismo ugrožene

Seksualna eksploatacija s pozicije moći – ozbiljan je problem koji je itekako prisutan u Bosni i Hercegovini, pogovoto u malim sredinama i najlakše je uočljiv u općinama, iako žrtve nerado tome govore.

Udruženje žena-sudija u Bosni i Hercegovini mlada je organizacija u Bosni i Hercegovini, koja djeluje tek tri godine – osnovani su 2009, a do danas su okupili sedamdeset i dvije članice. Podršku su dobili od Atlantske inicijative.

Doznali smo ovo od Adise Zahiragić, sutkinje Kantonalnog suda u Sarajevu i predsjednice Udruženja žena-sudija BiH, čiji su članovi danas u Sarajevu održali svoju redovnu, godišnju skupštinu. Na skupštini su, između ostalog, predstavljeni rezultati rada iz protekle godine među kojima je bio i projekat na temu „Seksualna eksploatacija s pozicije moći“.

Na ovom su projektu, bh. sutkinje radile s kolegicama i kolegama iz Azije i Afrike, a uočeni rezultati bit će uobličeni u međunarodne preporuke za rad sa žrtvama seksualne eksploatacije s pozicije moći. Nakon toga, u međunarodnoj pravosudnoj zajednici će udruženje bh. sutkinja biti označeno kao ono koje se bavi specifičnim temama, s fokusom na pitanje: rod i pravosuđe. Kako je za portal Radiosarajevo.ba kazala Zahiragić, bh. sutkinje su na ovom pitanju radile dvije godine:

Sa današnje skupštine

„U okviru profesionalne zajednice, mi smo sami. Nemamo posebnu podršku VSTV-a i u tom pravcu tek očekujemo podršku. Oni, naime, više podržavaju udruženja koja se tiču svih sudija, svih tužilaca, a naše,specifično udruženje još nije dovoljno shvaćeno“, rekla nam je predsjednica Udruženja.

 „Iako žrtve o ovome nerado govore, rađena su istraživanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), zatim Sarajevskom kantonu, te Brčko distriktu BiH. Nismo imali mogućnost da pokrijemo cijelu BiH, ali su rezultati katastrofalni. Žrtve ćute, ne prijavljuju, plaše se da će izgubiti posao. A ta eksploatacija je prisutna i u institucijama, u radnoj sredini, na fakultetima, školama, zatvorima, policiji, svugdje.“

Njen je savjet svim žrtvama: obavezno, bez odlaganja prijavite ovu eksploataciju! Ukoliko ste se već susreli s ovim oblikom korupcije i izrabljivanja, kontaktirajte Udruženje žena-sudija putem ovog LINKA (e-mail adresa predsjednice).

Pitamo Zahiragić koliko se ona, kao žena i kao sudija, osjeća zaštićenom u ovoj zemlji. Naša sagovornica odgovara da se osjeća kao i svaki drugi građanin: „Sudije, naročito žene-sudije koje su u većini ovdje u BiH, ne uživaju nikakvu posebnu zaštitu, ali to ne znači da se osjećamo nesigurno.“

Mirjana Dević

U narednom periodu, od ovog udruženja mogli bi očekivati i prijedloge o senzibiliranju jezika koji se koristi na sudu.

Kratko smo razgovarali i s Mirjanom Dević, predsjednicom Skupštine Udruženja sudinica Bosne i Hercegovine od koje smo saznali da je cilj Udruženja proširiti saradnju, biti perjanica u regionu, ali i angažirati se više na evropskom nivou - u Evropskoj uniji, naime, rade samo četiri slične asocijacije.