Zbog politike i nesposobnosti Zemaljski muzej osuđen na preživljavanje

Realizovane su brojne aktivnosti s ciljem ostvarivanja poboljšanja komunikacije s publikom, saopšteno je na današnjoj konferenciji za medije povodom druge godišnjice ponovnog otvaranja te institucije, javlja Anadolu Agency (AA). 

Vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić kazao je da je u protekloj godini održano 30-ak različitih događaja, od čega 11 izložbi, 26 radionica te dvije publikacije, ali da je posjećenost bila nešto manja u odnosu na godinu ranije.

"U proteklih godinu dana Zemaljski muzej imao je nešto manje posjetilaca nego godinu prije. Ukupan broj je oko 80.000, s tim da smo imali 35.000 prodatih karata, ostalo je besplatni ulaz. To je smanjenje od deset posto u odnosu na prošlu godinu", kazao je Sijarić.

Istakao je da je u pomenutom periodu Zemaljski muzej jiz vlastitih djelotnosti koje uključujuću prodaju suvenira, karata i pružanje usluga ostvario prihod od 321.086 KM, što je za oko 30.000 KM više u odnosu na prošlu godinu.

Kako je kazao, jedna od najstarijih naučnih institucija u BiH u  2017. godini nije dobila finansijsku pomoć od državnih i entitetskih institucija, dok su od Kantona Sarajevo dobili 149.000 KM.

 "Očekujem da ćemo do kraja godine dobiti neki novac od Federacije i od države BiH. To je stalni problem što nismo na budžetu i zadnji smo na redu da dobijemo neka sredstva. Niko se ne pita kako ćemo da preživimo do tog decembra ili januara iduće godine pa da pokrivamo prethodnu godinu", izjavio je Sijarić.  

Podsjetio je da je prošle godine dug prema radnicima iznosio više od dva miliona KM, dok se ove godine smanjio na 1,83 miliona KM.

 "Ova institucija je zadnjih 20 godina zakočena na način da se ne može baviti svojom osnovnom djelatošću, već preživljavanjem. To je zbog političkih razloga, nesposobnosti, nepostojanja razumijevanja ljudi u Sarajevu prvenstveno, a onda zbog gluposti, lijenosti i tako dalje", naveo je Sijarić.

Kada je riječ o zaposlenima u Zemaljskom muzeju BiH, Sijarić je rekao da rade kapacitetom od jedne trećine. Obećao da će dati sve od sebe da se u narednom periodu zaposli veći broj ljudi koji bi mogli da pojačaju kapacitet muzeja, ali da će finansije za to biti upitne.

Guillaume Rousson, francuski ambasador u BiH, istakao je da je njegova zemlja ponosna što se pridružila grupi prijatelja Zemaljskog muzeja BiH krajem 2016. godine. Istakao je da Ambasada Francuske u BiH trenutno finansira obnovu prostorije Zemaljskog muzeja BiH u kojoj se nalazi čuvena Sarajevska hagada.

"Naš partner je UNESCO s kojim radimo već više godina na obnovi zapuštenih kulturnim mjesta u BiH. Radovi će uskoro biti završeni pa ćemo moći otvoriti ovaj novi prostor za nekoliko sedmica. Posjetioci će imati bolji pristup Hagadi koja će imati i bolju zaštitu", rekao je francuski ambasador.

Podsjetio je da je početkom godine započela saradnja između Zemaljskog muzeja i muzeja Louvre u Parizu koja, kako je kazao, ima za cilj da osnaži metodološka sredstva muzeja u više područja kao što je inventar, upravljanje, zaštita depoa i razvoj vlastitih resursa.

Leah Pease, direktorica ureda za odnose s javnošću u Ambasadi SAD, izjavila je da Zemaljski muzej BiH predstavlja istinski simbol otpora građana i simbol kapaciteta zajedničkog rada na izgradnji budućnosti.

"SAD je putem posebnog Fonda za očuvanje kulturnog naslijeđa američkih ambasadora donirao 625.000 dolara. Ta sredstva neće biti iskorištena samo za restauraciju onoga što mi zovemo 'Soba u kojoj se nalazi čamac', nego će biti korištena kako bi se za Muzej obezbijedio vrhunski sistem osiguranja i zaštite od požara", kazala je Pease.

Omer Faruk Alimci, koordinator predstavništva za BiH Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA), izjavio je da TIKA sa Zemaljskim muzejom BiH u prethodnom periodu ostvarila saradnju u sektoru obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, kao i u očuvanju historijskog i kulturnog naslijeđa.

 "Što se tiče očuvanja i restauracije kulturno-historijskog naslijeđa BiH, o našim aktivnostima dovoljno govori restauracija Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, Careve džamije u Foči i mnogi drugi projekti”, rekao je Alimci.

 Istakao je da je Zemaljski muzej jedna od najznačajnijih kulturnih institucija BiH i da će njenim prostorijama TIKA 23. septembra organizovati izložbu turskog streličarstva Kemankes.

"Najznačajnija vijest u vezi sa našom saradnjom može biti to da traju razgovori između Zemaljskog muzeja BiH i TIKA-e u vezi sa obnavljanjem Odjela za prahistoriju. Što se tiče ovog značajnog projekta, približavamo se toj nekoj završnoj fazi razgovora. Očekujemo od muzeja da nam zvanično pošalje svu dokumentaciju kako bismo mogli početi”, rekao je Alimci.

Martin Pammer, ambasador Austrije u BiH, rekao je da Zemaljski muzej BiH kao državna institucija doprinosi unapređenju potrebnog jačanja državne samosvijesti.

Podsjetio je da je Ambasada Austrije učestvovala u aktivnostima koje su omogućile ponovno otvaranje Muzeja te da planira posredovati dovođenju u BiH austrijskih eksperata iz područja prava, u sferi muzejskih djelatnosti i organizaciji muzeja.

 Prilikom obilježavanja druge godišnjice ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja BiH, austrijski ambasador je vršiocu dužnosti direktora Zemaljskog muzeja BiH uručio fotoportret prvog direktora te institucije Koste Hermana.

Kroz svoju stogodišnju historiju Muzej je uvijek bio otvoren za posjetitelje čak i tokom agresije na BiH kada su ga njegovi zaposlenici redovno obilazili. 

Jedna od najstarijih naučnih institucija u BiH svoja vrata za sve posjetitelje zatvorila je 4. oktobra 2012. godine nakon višegodišnjeg nerješavanja pravnog statusa ove institucije. Građanska akcija "Ja sam Muzej" pokrenuta je u julu 2015. godine s ciljem da se BiH i međunarodna javnost podsjeti kako je najznačajnija muzejska institucija u zatvorena skoro tri godine. Na oduševljenje uposlenika Muzeja i građana Sarajeva, Zemaljski muzej BiH je ponovo svoja vrata za sve otvorio 15. septembra 2015. godine.