Bečarević: Pentagon je upozorio da Rusija koristi plin za utjecaj u BiH i na Balkanu

Gotovo je nezapaženo i neprimjetno početkom mjeseca prošao izvještaj Pentagona o utjecaju Rusije na istočnoeuropske zemlje i to putem prirodnog plina.

Sudeći prema izvještaju, plin u ruskim rukama postaje sredstvo preko kojeg Rusija vrši pritisak i utječe na donošenje odluka država partnera i saveznika SAD-a ili kažnjavanja države kada odluke nisu u skladu sa ruskim utjecajem.

Naš sagovornik, stručnjak za plinsku industriju i bivši direktor kompanije BH Gas Almir Bečarević kaže da je Rusija svoj historijski izvoz prirodnog plina u Evropu ostvarila upravo u toku prošle godine.

“Tad je iz Rusije izvezeno nešto vise od 200 milijardi kubnih metara plina, dok je prije više od 40 godina Rusija u Evropu izvozila nešto oko 20 milijardi. Iz ovih podataka se može vidjeti drastičan porast izvoza ruskog plina, a ono što je posebno interesantno je upravo činjenica na koju ukazuje Pentagon, a to je da su zemlje istočno od Beča ovisne o ruskom plinu i to u procentu koji iznosi i preko 75 posto”, kazao je Bečarević za Radiosarajevo.ba.

Dodao je da države, kroz koje ruski plin prolazi na putu prema BiH, ovise o tom energentu i više od navedenih 75 posto.

“Mađarska tako ovisi o ruskom plinu više od 80 posto, Srbija oko 85 posto, a BiH 100 posto. Ipak, ovdje treba naglasiti da ovakva ovisnost spomenutih zemalja nije bila prisilno realizirana već je bila uslovljena malom proizvodnjom plina u tom dijelu Evrope kao i nerazvijenim transportnim pravcima”, smatra Bečarević.

Prema njegovim riječima, značajnu ulogu u stvaranju ovisnosti odigrala je i cijena ovog ruskog energenta.

“Ruski plin je bio gotovo pa besplatan, u odnosu na današnje cijene, te stoga niti jedna zemlja nije imala imperativ da mijenja dobavljača tj. Gazprom. Stoga i Pentagon u svom izvještaju potencira upravo ruski plin kao sredstvo pritiska na zemlje ovisnice o tom energentu. Ali za razliku od SAD-a postoji i stav Evrope koja će preko Sjevernog toka i Turskog toka biti preplavljena tim plinom i čija cijena se sada kreće u rasponu od 250 dolara do 290 dolara za 1.000 kubnih metara”, pojašnjava Bečarević.

Bečarević naglašava da SAD pored činjenice da plin iz Rusije prepoznaje kao sredstvo političkog pritiska intenzivno radi i na izgradnji LNG terminala kako bi se dobilo vise izvora plina uregionu i pokrenula tržišna utakmica koja bi trebala smanjiti ovisnost.

“Istovremeno, Evropa još uvijek stidljivo samo gleda. Projekat TAP (Trans-jadranski plinovod ili plin iz Azerbejdžana op.a.) je jedan od rijetkih primjera za diversifikaciju izvora, ali Evropa još ne prepoznaje potrebu nastavka izgradnje nastavka tog plinovoda trasom koja bi prolazila našom regijom. To je projekat Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), koji bi omogućio u ovom našem dijelu Evrope diversifikaciju izvora snabdjevanja. Tu je i Rumunija koja ima znatnu proizvodnju prirodnog plina i ima potencijal da postane zemlja koja može obezbjediti izvoz plina i za naše okruženje. Ali i tu se projekti stidljivo razvijaju”, zaključuje Bečarević.

On dodaje da, kad pogledamo BiH, možemo samo konstatirati da u potpunosti ovisimo od ruskog plina i da Srbija trenutno agresivno pokušava izgraditi dio Turskog toka i našu zemlju tj. naš uvoz plina usmjeriti u taj pravac.

“Usmjeravanjem BiH u dio Turskog toka bili bi obavezni plaćati milione dolara za taj dio infrastrukture te time opet zavisiti od samo jednog pravca snabdjevanja. Pobornika za ovaj pravac ima i u BiH. Ti koji zagovaraju ovaj projekat u BiH definitivno nisu pročitali izvještaj Pentagona i nisu svjesni da to znači i zagovaranje političke ovisnosti. Ovi zagovornici trebaju pogledati borbu Poljske ili baltičkih zemalja da smanje ovisnost od ruskog plina. Treba biti pošten i reći da se generalno teško može izbjeći ruski plin, ali ni izvještaj Pentagona to ne sugerira, ali imati više ulaza prirodnog plina u zemlju, imati diversifikaciju izvora, imati tržišnu utakmicu je sigurno nešto sto svakoj zemlji treba, a time bi i ti ovisnost i politički utjecaj slabili”, naglasio je Bečarević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.