Birač / Vlasenički grad, duh u selu i na papiru: Od utvrde ostala samo gomila kamenja

10. 11. 2019. u 07:59:00 S. H.

Shares: 69

Putem koji vodi do srednjovjekovnog grada Birač kod Vlasenice rijetko se ide. Mali je broj onih koji pohode stare puteve u potrazi za novim avanturama, pejzažima kao sa razglednice, mjestima koje je vrijeme izbrisalo i o kojima se danas malo zna jer o njima ima malo dostupnih podataka.

Grad Birač nalazio se u istoimenoj župi koja se prostirala oko današnje Vlasenice, rodnom mjestu jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pisaca svog vremena i majstora riječi Derviša Sušića.

Često se spominje u srednjem vijeku. Pod vlast Osmanlija Birač je pao 1463. godine, kada su Osmanlije i stigle na ove prostore.

Danas se vide ostaci grada kod Vlasenice koji ne pružaju sliku nekadašnjeg grada Birča, o kojem i današnji stanovnici malo znaju. Za njih je sve to, kao i u drugim dijelovima BiH - Gradina.
Stari grad Birač-Lisina - undefined

Stari grad Birač-Lisina

Na mjestu nekadašnjeg grada danas je voćnjak, a na njemu gomila kamenja sa starog grada koja lokalno stanovništvo ometa da na njoj ore i sije. Nekada se tu živjelo, a danas tamo nema ništa - samo stećci u njivi stanovnika, nijemi svjedoci tog minulog doba.

"Sve je poravnato sa zemljom samo ime lokaliteta i položaj ukazuje na to da je tu postojao grad u kamenu. Lokalitet gdje se naleze stećci zove se Mramorje. Ima i narodnih predaja koje liče jedna na drugu: Na taj kamen je doskočila aždaha – i sad su otisci kandži na njemu… Bilo je dosta i kamena i stećaka ali su vremenom uništeni. Stari vlasenički grad je samo duh i ime na spisku", napisao je Mehmed Đedović za portal Kalesijske novine prilikom posjete ovom lokalitetu.

Postoje podaci da se grad sastojao od glavne utvrde sa četvrtastom kulom i dijela slobodnog bedema koji je štitio njen prilaz sa pristupačnije jugoistočne strane. Raspored dijelova srednjovjekovnog Birča pokazuje vrlo smišljen način utvrđivanja ovog visinskog grada, koji je u istočnoj Bosni u srednjem vijeku predstavljao snažnu utvrdu u sistemu odbrane srednjeg Podrinja.

Na osnovu oskudnih ostataka nije moguće donositi neke zaključke o stilskoj pripadnosti. Za to su potrebna arheološka istraživanja.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA